Novorođenče

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Deo serije o
Razvoju čoveka
Faza razvoja
Biološke prekretnice
Razvojni periodi
Teorije o razvoju

Pod pojmom „novorođenče” se podrazumijeva beba mlađa od mjesec dana.[1] Infant je odojče, bespomoćno dete, koje još ne hoda i ne govori.[2] Kao zakonski termin, „detinjstvo” se nastavlja od rođenja do 18 godina.[3]

Fizičke karakteristike novorođenčeta[uredi | uredi izvor]

Masa[uredi | uredi izvor]

Kada se beba rodi, tri najvažnije mjere su dužina, obim glave i masa[4]. Tokom prvih 5-7 dana nakon rođenja, telesna masa novorođenčeta se smanjuje za 3–7%,[5] što uglavnom je rezultat resorpcije i uriniranja tečnosti koja inicijalno ispunjava pluća. Isto tako često postoji period od nekoliko dana pre nego što dojenje postane efektivno. Nakon prve nedelje, zdravi infanti bi trebalo da stiču 10-20 grama/dan.[5]

Masa je jedan od glavnih pokazatelja bebinog zdravstvenog stanja pri rođenju, ali i stanja majke. Novorođenče je najčešće teško između tri i četiri kilograma a prosjek varira između 3,18 i 3,4 kilograma, po različitim istraživanjima[4]. Ukoliko masa bebe odstupa znatno ispod ovog opsega, moguće je da majka ima neku materičnu infekciju ili hromozomske abnormalnosti. Ako masa bebe odstupa znatno iznad ovog opsega, moguće je da majka ima dijabetes, neku bolest srca ili je i sama gojazna[4]. Jako male ili jako velike mase novorođenčeta (npr. ispod jednog kilograma ili preko šest kilograma) mogu predstavljati životnu opasnost za dijete i/ili majku.

Novorođenče nije u stanju da preživi samo; zbog toga je potrebno prvih nekoliko godina njegovog života posvetiti intenzivnu njegu za njegovo preživljavanje na bazi njegovih osnovnih potreba, navikavanje na moderne uslove života i prilagođavanje svakodnevnoj ljudskoj ishrani. Sve ovo čine njegovi roditelji, sa naglaskom na njegovu majku.

Glava[uredi | uredi izvor]

Tek rođena beba

Glava novorođenčeta je veoma velika u odnosu na telo, a lobanja je ogromna u odnosu na njegovo ili njeno lice. Dok ljudska lobanja odrasle osobe sačinjava jednu sedminu ukupne dužine tela, kod novorođenčeta ona predstavlja oko ¼ telesne dužine. Normalni obim glave kod novorođenčeta je 33–36 cm pri rođenju.[6] Po rođenju, mnoge oblasti lobanje novorođenčeta još nisu pretvorene u kosti, ostavljajući „meke tačke” poznate kao fontanele. Dve najveće su prednja fontanela u obliku dijamanta, smještena u gornjem prednjem delu glave, te manji trokutasta stražnja fontanela koji leži na potiljku glave. Kasnije u životu deteta, ove kosti bivaju spojene prirodnim procesom. Protein koji se zove nogin je odgovoran za odlaganje fuzije lobanje odojčeta.[7]

Dojenje (sisanje)[uredi | uredi izvor]

Beba

Za novorođenče je naročito bitno da po svom rođenju jede hranu koja u potpunosti zadovoljava sve njegove nutricione potrebe.

Zbog toga se novorođenče, gotovo bez izuzetka, uvijek hrani mlijekom svoje majke, koje je takvog sastava da u potpunosti odgovara datom djetetu. Iako dijete može da bude othranjeno i mlijekom neke druge osobe ženskog pola, pa čak i mlijekom nekih životinja, ovo nije preporučljivo i izbjegava se kad god je to moguće. Dobro je da se dijete hrani mlijekom svoje majke dokle god je to moguće, jer ovo čini zdravije i jače dijete. Proces hranjenja majčinim mlijekom se zove dojenje ili sisanje.

U prvih deset dana života, beba najčešće izgubi do 10% svoje mase, jer joj je potrebno više hrane nego što želudac može da podnese. Nakon desetog dana stanje se stabilizuje i beba dobija oko 28 grama dnevno na masi[4].

Hodanje[uredi | uredi izvor]

Osam meseci stare sestre bliznjakinje.

Novorođenče nije u stanju da hoda; dječje noge su slabe, kosti nisu očvrsle i novorođenče nikad ranije nije hodalo; zbog svega toga mu je potrebno, nakon početnog perioda, kada dovoljno ojača, davati snažnu podršku za ovo. Kada dijete konačno nauči da hoda, tj. načini svoj prvi korak, kaže se za ovo dijete da je prohodalo. Dijete obično prohoda u periodu između 9 i 15 mjeseci starosti[8]. Prije nego što prohodaju, bebe obično puzaju, mogu da stoje ili sjede uspravno, i nije problem ukoliko beba ne prohoda na vrijeme, jer se nerijetko dešava da prohodaju i u periodu između sedamnaestog i devetnaestog mjeseca.

Postoje i sprave, poput šetalica isl., koje pomažu djeci da prohodaju držeći se za njih a ipak imajući kontrolu kretanja, ali ih nije dobro previše koristiti jer se djeca vremenom isuviše oslanjaju na njih i ne nauče samostalno hodati na vrijeme[8].

Govor[uredi | uredi izvor]

Novorođenče ne poznaje govor ljudi, niti ijedan drugi govor; zbog toga je potrebno učiti ga svakodnevno, intenzivno, dugi niz godina, dok se ne obuči da tečno i lako govori jezik ljudi. Najčešće je to jezik njegovih roditelja. Kada dijete konačno progovori, tj. izgovori prvu riječ svog jezika, a to je najčešće riječ „mama"[9] (treba da bude jasno izgovoreno), kaže se za ovo dijete da je progovorilo.

Za to vrijeme, djetetu je dobro da mu se što više čitaju priče, razgovara, naglašeno izgovaraju bitne riječi itd.

Novorođenče kod ljudi (naročito osoba ženskog pola) uvijek izaziva oduševljenje, zbog ljudskog urođenog nagona za produženje vrste, kao i zbog opšteprihvaćene predstave o djetetu kao o biću apsolutno nevinom, neiskvarenom i čistom na svaki način.

Briga i hranjenje[uredi | uredi izvor]

Dojenje bebe

Dojenčad plaču kao oblik osnovne instinktivne komunikacije.[10] Dojenče koje plače verovatno pokušava da izrazi različita osećanja, uključujući glad, nelagodnost, prekomernu stimulaciju, dosadu, želju za nečim ili usamljenost.

Dojenje je preporučen način hranjenja od strane svih glavnih zdravstvenih organizacija za novorođenčad.[11] Ako dojenje nije moguće ili poželjno, hranjenje bocom se koristi sa izdojenim majčinim mlekom ili formulom za bebe. Dojenčad se rađaju s refleksom sisanja koji im omogućava da izvlače mleko iz bradavica dojke ili bradavice dečje boce, kao i instinktivno ponašanje poznato kao korenjenje kojim traže bradavicu. Ponekad se unajmi dojilja koja hrani novorođenče, iako je to retko, posebno u razvijenim zemljama.

Odgovarajuća konzumacija hrane u ranom dobu je od vitalnog značaja za razvoj dojenčadi. Temelji optimalnog zdravlja, rasta i neurorazvoja kroz životni vek uspostavljaju se u prvih 1000 dana života.[12] Od rođenja do četiri meseca, dojenčad trebaju da konzumiraju majčino mleko ili nemodifikovanu zamenu za mleko. Kako ishrana dojenčeta sazreva, može se uvoditi prstna hrana, kao i voće, povrće i male količine mesa.[13]

Kako dojenčad raste, uvode se dodaci ishrani. Mnogi roditelji biraju komercijalnu, gotovu hranu za bebe kao dodatak majčinom mleku ili dečijoj formuli, dok drugi prilagođavaju svoje uobičajene obroke prehrambenim potrebama svog deteta. Punomasno kravlje mleko može se koristiti nakon prve godine, dok se mleko sa manje masti ne preporučuje sve dok dete ne napuni 2 do 3 godine. Odbijanje je proces kojim se majčino mleko eliminiše iz ishrane dojenčeta uvođenjem čvrste hrane u zamenu za mleko.[14] Sve dok se ne obuče za upotrevu toaleta, dojenčad u industrijskim zemljama nosi pelene. Prelazak sa pelena na trenirke važan je prelaz u razvoju novorođenčata/bebe u ono malo dete. Deci je potrebno više sna nego odraslima - do 18 sati za novorođene bebe, sa stopom opadanja kako dete stari. Dok bebe ne nauče da hodaju, nose se na rukama, drže se u remenicima ili nosiljkama za bebe ili se prevoze u kolicima za bebe ili dubcima. Većina industrijalizovanih zemalja ima zakone koji zahtevaju dečija sedišta za bebe u motornim vozilima.

Respons na zvukove[uredi | uredi izvor]

Beba stoji u krevetu - 1983

Dojenčad reaguju na zvuk siktanja zmije, gnevne glasove odraslih, pucketanje vatre, grmljavinu i vapaje druge odojčadi. Ona imaju pad broja otkucaja srca, oči im trepću, pojačano se okreću prema zvučnicima ili roditelju, što sve ukazuje da obraćaju više pažnje. Veruje se da je ovo evolutivni odgovor na opasnost. Sposobnost beba da tačno lociraju zvukove poboljšana je tokom njihove prve godine.[15]

Prednosti dodira[uredi | uredi izvor]

Studije su pokazale da novorođenčad koja je bila primaoci pozitivnog dodira imaju koristi od toga kako se razvijaju emocionalno i socijalno. Eksperimenti su rađeni kod novorođenčadi do četiri meseca starosti, koristeći pozitivan dodir (milovanje ili maženje) i negativni dodir (bockanje, štipanje ili škakljanje). Dojenčad koja su primila pozitivan dodir ređe su plakala, a takođe su glasnija i osmehivala se više od dece koja su bila izložena negativnim dodirima. Dojenčad koja su bila primaoci negativnog dodirivanja povezana je sa emocionalnim problemima i problemima u ponašanju kasnije u životu. Niža količina fizičkog nasilja kod odraslih otkrivena je u kulturama sa većim nivoom pozitivnog fizičkog dodira.[16]

Mortalitet[uredi | uredi izvor]

Imunizacija dojenčeta u Bangladešu.

Mortalitet novorođenčadi je smrt novorođenčeti u prvoj godini života, često izražena kao broj umrlih na 1000 živorođenih (stopa smrtnosti novorođenčadi). Glavni uzroci smrtnosti novorođenčadi uključuju dehidraciju, infekcije, urođene malformacije i SIDS.[17]

Ovaj epidemiološki pokazatelj prepoznat je kao veoma važna mera nivoa zdravstvene zaštite u zemlji, jer je direktno povezan sa zdravstvenim statusom novorođenčadi, dece i trudnica, kao i pristupom medicinskoj nezi, socijalno-ekonomskim uslovima i praksama javnog zdravlja.[18][19]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Neonate”. Merriam-Webster online dictionary. Merriam-Webster. Arhivirano iz originala 2007-03-11. g. Pristupljeno 2007-03-27. 
  2. ^ Ivan Vidanović, Rečnik socijalnog rada
  3. ^ „Infancy”. Law.com Legal Dictionary. Law.com. Arhivirano iz originala 05. 09. 2015. g. Pristupljeno 2015-09-30. 
  4. ^ a b v g HyperTextBook, „Masa novorođenčeta"
  5. ^ a b Neonatology Considerations for the Pediatric Surgeon at eMedicine
  6. ^ Wallace, Donna K.; Cartwright, Cathy C. (2007). Nursing Care of the Pediatric Neurosurgery Patient. Berlin: Springer. str. 40. ISBN 978-3-540-29703-1. 
  7. ^ Warren SM, Brunet LJ, Harland RM, Economides AN, Longaker MT (2003-04-10). „The BMP antagonist noggin regulates cranial suture fusion”. Nature. 422 (6932): 625—9. PMID 12687003. doi:10.1038/nature01545. 
  8. ^ a b Newborn Baby Zone Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. jun 2021), „Kako motorika pomaže bebi da prohoda"
  9. ^ Kabinet za glas, govor i slug „VeRa" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. septembar 2007), Pristupljeno 17. 4. 2013.
  10. ^ Chicot, Dr Rebecca (2015-12-03). The Calm and Happy Toddler: Gentle Solutions to Tantrums, Night Waking, Potty Training and More (na jeziku: engleski). Random House. ISBN 978-1-4735-2759-1. 
  11. ^ Gartner LM, Morton J, Lawrence RA, Naylor AJ, O'Hare D, Schanler RJ, Eidelman AI (februar 2005). „Breastfeeding and the Use of Human Milk”. Pediatrics. 115 (2): 496—506. PMID 15687461. doi:10.1542/peds.2004-2491 Slobodan pristup. 
  12. ^ Innocenti, UNICEF Office of Research-. „The first 1,000 days of life: The brain's window of opportunity”. UNICEF-IRC (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-03-28. 
  13. ^ Wells, Dilys (januar 1995). „Infant Feeding”. Nutrition & Food Science. 95 (2): 42—44. doi:10.1108/00346659510078312. 
  14. ^ Marriott and Foote, L.D. and K.D. (2003). Weaning of infants. (Review). 88.6. Academic OneFile. ISBN 978-1-4129-0475-9. 
  15. ^ Erlich, Nicole; Lipp, Ottmar V.; Slaughter, Virginia (2013). „Of hissing snakes and angry voices: human infants are differentially responsive to evolutionary fear-relevant sounds”. Developmental Science. 16 (6): 894—904. PMID 24118715. doi:10.1111/desc.12091. Generalni sažetak – Science News (9. 9. 2013). 
  16. ^ Field, T. (2002). „Infants' Need for Touch”. Human Development. 45 (2): 100—103. S2CID 144155181. doi:10.1159/000048156. 
  17. ^ Garrett, Eilidh (2007). Infant Mortality: A Continuing Social Problem. Ashgate Pub Co. ISBN 978-0-7546-4593-1. 
  18. ^ Hertz E, Hebert JR, Landon J (jul 1994). „Social and environmental factors and life expectancy, infant mortality, and maternal mortality rates: results of a cross-national comparison”. Soc Sci Med. 39 (1): 105—14. PMID 8066481. doi:10.1016/0277-9536(94)90170-8. 
  19. ^ Etchegoyen G, Paganini JM (april 2007). „The relationship between socioeconomic factors and maternal and infant health programs in 13 Argentine provinces” (PDF). Rev Panam Salud Publica (na jeziku: Spanish). 21 (4): 223—30. PMID 17612466. doi:10.1590/S1020-49892007000300005. Arhivirano (PDF) iz originala 2018-04-21. g. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Simkin, Penny; Whalley, Janet; Keppler, Ann (1991). Pregnancy, Childbirth and the Newborn: The Complete Guide (Revised izd.). Meadowbook Press. ISBN 978-0-88166-177-4. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Novorođenče na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Новорођенче&oldid=27550855”