Ovijedo

Koordinate: 43° 21′ 31″ S; 5° 50′ 44″ Z / 43.35863° S; 5.84563° Z / 43.35863; -5.84563
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ovijedo
šp. Oviedo
Panorama Ovijeda
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Španija
Autonomna zajednicaAsturija
Osnovan761.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2016.220.567
 — gustina1.181,71 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 21′ 31″ S; 5° 50′ 44″ Z / 43.35863° S; 5.84563° Z / 43.35863; -5.84563
Aps. visina232 m
Površina186,65 km2
Ovijedo na karti Španije
Ovijedo
Ovijedo
Ovijedo na karti Španije
Ostali podaci
GradonačelnikGabino de Lorenzo
Veb-sajt
ayto-oviedo.es

Ovijedo (šp. Oviedo, ast. Uviéu) je glavni grad autonomne zajednice Kneževina Asturija, na severu Španije. Konkistadori rođeni u Ovijedu osnovali su tri grada pod istim imenom na američkom kontinentu — u Paragvaju, Dominikanskoj Republici i Floridi.

Ovijedo je administrativni, univerzitetski, trgovački i poslovni centar Asturije.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prema legendi, kralj Fruela I od Asturije je izašao u lov sa prijateljima, i kad su se zaustavili da se založe na idiličnom mestu gde se danas nalazi Ovijedo, zapiteše ga gde će graditi grad za dvor. Fruela je odgovorio na latinskom: „Gde jedem." (lat. Ubi edo).

Grad Ovijedo je podignut na brdu koje su Rimljani zvali Ovetao. Osnovao ga je asturijski kralj, Fruela, sin Alfonsa I od Asturije, koji je vladao između 757. i 768. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni, u gradu je 2008. živelo 220.644 stanovnika, a 2016. je živelo 220.567. [1]

Demografija
1989.1991.2001.2002.
196.051[2]204.276200.411201.154[2]

Obilazak Ovijeda[uredi | uredi izvor]

Katedrala

U Ovijedu jezgro starog grada je pešačka zona: od univerziteta do katedrale i od jedne do druge palate. To je šetalište na kojem posetioce očekuju brojne statue koje se protežu po trotoaru. Sa druge strane, zadovoljstvo pružaju brojni parkovi i parkići. Toranj katedrale Ovijeda je orijentacija za sve turiste i ujedno predstavlja početak svih turističkih tura kroz glavni grad Asturije. U kapeli San Migela ili svetoj sobi nalazi se sveti kovčeg, krst anđela i krst pobede.

U blizini katedrale nalaze se najvažnije građevine Ovijeda: crkva San Tirso, muzej lepe umetnosti i arheološki muzej u kome su smešteni palata Velarde i manastir San Visente. Izvajani predmeti i arhitektonski elementi smešteni su u arheološkom muzeju pošto su mesta na kojima su se nalazili uništena. Prema tome, ovde se može videti čitava istorija Asturije: iz bronzanog doba, praistorije, doba Rimljana i Zapadnih Gota.

Građevine Ovijeda rađene su u različitim stilovima. Turistima se pruža prilika da vide neke od veoma interesantnih spomenika kao što su Santa Marija del Naranko, San Migel de Liljo i San Hulian de los Prados koji se nalaze pod zaštitom. Ove božije kuće i palate zajedno sa Santa Kristina de Lena, svetom sobom i Fonkaladom (srednjovekovni bunar) pod zaštitom su UNESCO.

U gradu se nalaze brojni parkovi i trgovi koji razgledanje grada čine interesantnijim i lepšim. Od trga Plasa de la Katedral vodi put ka trgu Plasa de Alfonso II el Kasto na kome su smeštene palate Valdekarsana i Rua. U Simadevilji, najstarijoj četvrti starog grada, nalazi se neobičan trg Plasa de Traskorales kao i Plasa de la Konstitusion na kojoj su opština i crkva San Isidoro obe iz 18. veka. Trg Plasa de Fontan ukrašen je kolonadama. Ostali trgovi okićeni su raznobojnim kućama i prolazima sa lukovima.

Univerzitet Ovijeda je poslednja zgrada u starom gradu. Tokom cele godine održavaju se razne kulturne aktivnosti. Znamenite su i fasade palata Toreno i Kamposagrado.

Ovijedo 19. veka proteže se na trg Plasa de la Eskandalera i park Kampo de San Fransisko. Ovde se mogu videti sedište glavne skupštine Palasio Rehional, štedionica Kaha de Asturias i banka Banko Erero. Nedaleko od ovih objekata su centar moderne umetnosti i pozorište Teatro Kampoamor u kome se svake godine dodeljuje nagrada Princ od Asturije.

Preko ulice Kalje Uria može se dospeti do ulica Ovijeda u kojima je mnogo prodavnica. Jedna mala bočna ulica, Hil de Has, vodi do luksuznog hotela Rekonkvista.

Za vreme razgledanja grada, na bilo kojem mestu, turisti se mogu upoznati sa gastronomijom ove regije. Npr: razni sirevi, morski plodovi, torta sa bademima, beli pasulj (fabes) …

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Stanovništvo po opštinama”. Državni zavod za statistiku. Arhivirano iz originala 08. 12. 2013. g. Pristupljeno 3. 10. 2012. 
  2. ^ a b „Gradovi u Španiji”. City Population. Pristupljeno 3. 10. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]