Opsada Nikeje (1328—1331)
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Opsada Nikeje | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo Vizantijsko-osmanskih ratova | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Vizantijsko carstvo | Osmansko carstvo | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Andronik III Paleolog Jovan VI Kantakuzin | Orhan |
Opsada Nikeje (1328–1331) dovela je do pada ovog važnog vizantijskog grada pod Osmansku vlast. Osvajanje Nikeje je odigrao važnu ulogu u širenju Osmanskog emirata.
Opsada[uredi | uredi izvor]
Nakon osvajanja Carigrada od Latina, Vizantinci pokušavaju da obnove kontrolu nad grčkim teritorijama. Zbog toga je najveći deo vojske bio angažovan na Peloponezu i u Anadoliji. To je oslabilo kontrolu nad oblašću oko Nikeje. Do 1326. godine teritorija oko grada pada u ruke Osmana I. Godine 1328. Orhan, Osmanov sin, započinje opsadu grada. Opsada se odužila jer su branioci grada pronašli način da snabdevaju grad hranom i vodom kroz luku grada. Andronik je 1329. godine pokušao da razbije opsadu, ali je poražen kod Pelekanona nakon čega se povlači nazad u Carigrad. Grad je osvojen 1331. godine.
Značaj[uredi | uredi izvor]
Nikeja je bila u muslimanskim rukama i ranije. Turci su je kontrolisali sve do 1097. godine kada krstaši Prvog pohoda osvajaju grad u korist cara Aleksija. U vreme Latinskog carstva, Nikeja je bila centar grčke države (Nikejsko carstvo). Do pada 1331. godine, ovaj grad je predstavljao najznačajnije vizantijsko uporište u Maloj Aziji. Pad ovog grada omogućio je Turcima da lako osvoje i ostale teritorije u Maloj Aziji.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Norič, Džon Dž. (2010). Vizantija - opadanje i propast. Beograd: Evro Book. ISBN 978-86-505-1584-6.