Opsada Tira

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opsada Tira
Deo Ratova Aleksandra Velikog

Opsada Tira (odeljenje istorije američke vojne akademije)
Vremenovembar 333. p. n. e.- avgust 332. p. n. e.
Mesto
Tir, Fenikija (današnji Liban)
Ishod Grčka pobeda
Sukobljene strane
Korintski savez Građani Tira
Persija
Komandanti i vođe
Aleksandar Veliki nepoznat
Žrtve i gubici
nepoznati 30.000 ubijeno ili prodano kao roblje

Opsada Tira je trajala 10 meseci (novembar 333. p. n. e. - avgust 332. p. n. e.). Tir je strateški važan grad na obali Fenikije, odnosno današnjem Libanu. Aleksandar Makedonski ga je opsedao 10 meseci. Ljut zbog tako duge opsade 30.000 stanovnika je ubio ili prodao kao roblje.

Dugotrajna opsada[uredi | uredi izvor]

Aleksandar Makedonski nije mogao da osvoji grad, pa ga je blokirao mesecima, ali se Tir nije predavao. Novi grad Tir je bio smešten na ostrvu i imao je jako dobra utvrđenja, u potpunosti okružena morem. Onda Aleksandar Makedonski koristi zidane ostatke od glavnog dela Tira na obali da sagradi morski put dug oko 1 km.[1]

Tada je usledio zajednički udar kiparske i feničanske flote sa pešadijom i opsadnim spravama. Pešadija i opsadne sprave deluju koristeći izgrađeni put. Tek pomoću opsadnih sprava u dosegu zidina Aleksandar uspeva da se probije u grad.

Pismo od Darija[uredi | uredi izvor]

Tokom opsade Aleksandar dobija pismo od Darija III u kome mu Darije nudi mir. Obećava da će platiti otkupninu za svoju porodicu, koju mu je Aleksandar zarobio. Nudi mu sve zemlje zapadno od Eufrata i da stvore prijateljski savez. Aleksandar ne pristaje. On hoće sve.

Aleksandrova osveta i masakr[uredi | uredi izvor]

Aleksandar Makedonski je bio toliko ljut zbog tako žestoke odbrane grada Tira i zbog velikog gubitka ljudi, vremena i sredstava da je odlučio da se osveti. Uništava pola grada, masakrira ogroman broj građana Tira, a preostale prodaje kao roblje. Prema Kvintu Kurciju Rufu, 6.000 boraca je ubijeno u gradu, a 2.000 Tirijanaca je razapeto na plaži.[2]

Kasnije sam pomaže da se rašire priče o strašnom masakru, koje je počinio u Tiru, sa ciljem da se u idućim bitkama gradovi odmah predaju. Jer ko se ne preda odmah neće biti pošteđen. Na taj način Aleksandar je oslabio borbeni moral branilaca.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stafford, Ned (2007-05-14), „How geology came to help Alexander the Great”, Nature News, S2CID 176968652, doi:10.1038/news070514-2Slobodan pristup, Pristupljeno 2007-05-17 
  2. ^ „History of Alexander the Great of Macedonia, section 4.4.10-21”. Arhivirano iz originala 08. 04. 2016. g. Pristupljeno 30. 01. 2023. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]