Opština Čajniče

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opština Čajniče
Grb Čajniča
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Republika Srpska
Sjedište Čajniče
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 4.895[1] (2013)
Geografske karakteristike
Površina 275 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Načelnik opštine Goran Karadžić (SDS)
Poštanski broj 73280
Pozivni broj 58
Veb-sajt www.opstinacajnice.rs.ba

Opština Čajniče je opština u istočnom dijelu Republike Srpske, BiH. Sjedište opštine se nalazi u naseljenom mjestu Čajniče. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u opštini Čajniče ukupno je popisano 4.895 lica.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Opština Čajniče se nalazi na tromeđi Republike Srpske, Republike Srbije i Crne Gore. Susjedne opštine su opština Rudo, Foča, Novo Goražde, Pljevlja i Priboj. Nalazi se u Gornjem Podrinju. Svi vodotoci na području opštine pripadaju slivu rijeke Janjine, Radojne i Sućeske, koje se ulivaju u rijeku Drinu i Lim. Opština Čajniče je smještena na izrazito neravnom terenu. Najniža nadmorska visina u dolinama rijeka iznosi 400 metara, a najviša 1.491 metar na Vučevici (vrh Javorovo brdo).

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima je umjereno kontinentalna i planinska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Čajniče se prvu put u istorijskim dokumentima spominje 1477. godine kao jedan od najvažnijih gradova Hercegovačkog sandžaka. Stara srpska pravoslavna crkva u Čajniču se u sačuvanim pisanim dokumentima prvi put spominje 1492. godine.

Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]

Mapa naseljenih mesta opštine Čajniče

Područje opštine Čajniče čine naseljena mjesta: Avlija, Batkovići, Batovo, Batotići, Bezujno, Borajno, Brezovice, Bučkovići na Bezujanci, Glamočevići, Gložin, Đakovići, Zaborak, Ifsar, Kamen, Kapov Han, Karovići, Krstac, Lađevci, Luke, Međurječje, Metaljka, Milatkovići, Miljeno, Mištar, Podavrelo, Ponikve, Prvanj, Slatina, Staronići, Stopići, Sudići, Todorovići, Trpinje, Tubrojevići, Hunkovići i Čajniče.

Opština Čajniče ima 36 naseljenih mjesta u kojima prema procjenama iz 2001. godine ukupnno živi oko 5.389 stanovnika.

Opština Čajniče u cjelini je u sastavu Republike Srpske od njenog nastanka.

Mjesne zajednice[uredi | uredi izvor]

Čajniče 1, Čajniče 2, Međurječje, Miljeno, Zaborak.

Demografija opštine[uredi | uredi izvor]

Nacionalnost[3] 2013. 1991. 1981. 1971.
Srbi 3.972 (81,14%) 4.709 (52,57%) 4.892 (47,58%) 5.353 (46,13%)
Muslimani [a] 884 (18,06%) 4.024 (44,93%) 4.880 (47,47%) 6.065 (52,27%)
Hrvati 6 (0,12%) 5 (0,05%) 16 (0,15%) 29 (0,24%)
Jugosloveni 77 (0,85%) 231 (2,24%) 14 (0,12%)
ostali, neopredeljeni i nepoznato 33 (0,68%) 141 (1,57%) 261 (2,53%) 141 (1,21%)
Ukupno 4.895 8.956 10.280 11.602

Političko uređenje[uredi | uredi izvor]

Sastav Skupštine Opštine Čajniče prema rezultatima izbora 2020.
4
3
1
1
1
1
1
1
1
1
Od ukupno 15 mandata na pojedine partije otpada:
      SNSD: 4
      SDS: 3
      SP: 1
      PDP: 1
      US: 1
      DNS: 1
      DEMOS: 1
      NDP: 1
      SDA-SBiH: 1
      SRS: 1

Opštinska administracija[uredi | uredi izvor]

Načelnik opštine predstavlja i zastupa opštinu i vrši izvršnu funkciju u Čajniču. Izbor načelnika se vrši u skladu sa izbornim Zakonom Republike Srpske i izbornim Zakonom BiH. Opštinsku administraciju, pored načelnika, čini i skupština opštine. Institucionalni centar opštine Čajniče je naselje Čajniče, gdje su smješteni svi opštinski organi.

Načelnik opštine Čajniče je Goran Karadžić ispred Srpske demokratske stranke, koji je na tu funkciju stupio nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine. Sastav skupštine Opštine Čajniče je prikazan u tabeli.[4]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

  • Narodna biblioteka „Branko Ćopić“
  • Srednjoškolski centar „Petar Petrović Njegoš“
  • Osnovna škola „Jovan Dučić“
  • Dom kulture „Filip Višnjić“
  • Dječje obdanište Čajniče

Sport[uredi | uredi izvor]

  • FK „Stakorina“
  • KK „Vrelo“
  • OK „Stakorina“
  • KK „Nipon“
  • SRD Janjina

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Većina Muslimana se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]