Osa (insekt)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
"Ose“ se preusmerava ovde. Za naseljeno mesto u Francuskoj, pogledajte Ose (Primorska Sena).

Osa
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Podred:
Natporodica:
Porodica:
Vespidae

Osa je naziv insekata iz istoimene porodice (lat. Vespidae) u redu opnokrilaca.

Opis[uredi | uredi izvor]

Telo joj je vitko i glatko sa dva para prozirnih krila. Crno-žute je boje. Usni organi su joj prilagođeni za griženje i lizanje. Na zadnjem delu tela ima otrovnu žaoku, koju, kao i drugi srodnici, može da uvuče.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Od sažvakanog drveta i materija sličnih papiru, gradi gnezdo-osinjak koje ima više saća, a spolja je obavijeno lisnatim omotačem. Oplođena ženka koja prezimi, u proleće osniva osinjak i gradi ga pod zemljom ili na zaklonjenom mestu, u kojem se prvo razvijaju radilice. Larve hrani sažvakanim insektima. U kasno leto pojave se mužjaci koji u svadbenom letu oplođuju ženke, a sami sa radilicama izumiru sa dolaskom zime. Oplođena ženka prezimljuje u zaklonu pod kamenom ili mahovinom. Čest je i veoma rasprostranjen insekt.

Osinjak, koji ima više saća, a spolja je obavijeno lisnatim omotačem.

Ishrana[uredi | uredi izvor]

Odrasle ose se hrane medom ili cvetnim sokom.

Odrasle životinje hrane se gotovo isključivo nektarom i drugim slatkim biljnim sokovima, dok larve hrane kašom sažvakanih insekata ili drugih životinjskih belančevina. Obične ose u potrazi za vlastitom hranom često nađu kolače ili druge slatke ljudske namirnice, i tada ih se teško možete otarasiti.

Žaoka i ubod[uredi | uredi izvor]

Za razliku od pčele osa ima drugačiju žaoku kojom može ubosti i nekoliko puta. Žaoka ose je potpuno glatka poput igle. Ubod ose može biti bolan, a zbog veće količine ispuštenog otrova mogu se javiti alergijske reakcije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Životinjsko carstvo: album-bojanka za 250 sličica; autor teksta Eugen Draganović; Beograd (2004)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]