Ostrov (Češka)
Ostrov češ. Ostrov | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Češka |
Kraj | Karlovarski kraj |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 16.999 |
— gustina | 337,15 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 50° 18′ 30″ S; 12° 56′ 52″ I / 50.308333° S; 12.947778° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 398 m |
Površina | 50,42 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Josef Železni |
Veb-sajt | |
www.ostrov.cz |
Ostrov (češ. Ostrov, nem. Schlackenwerth) grad je u Češkoj Republici. Ostrov je četvrti po veličini grad upravne jedinice Karlovarski kraj, u okviru se nalazi u okrugu Karlove Vari.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Ostrov se nalazi u zapadnom delu Češke Republike. Grad je udaljen od 130 km zapadno od glavnog grada Praga, a od prvog većeg grada, Karlovih Vari, 12 km severoistočno.
Grad Ostrov se nalazi na severozapadu istorijske pokrajine Bohemije. Grad leži na krajnjem obodu Srednjočeške kotline, na približno 400 m nadmorske visine. Grad se obrazovao oko okuke reke Ohre. Severno od grada izdižu se Krušne gore.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Ostrova bilo je naseljeno još u doba praistorije. U ranom srednjem veku područje naseljavaju Sloveni. Naselje pod današnjim nazivom prvi put se u pisanim dokumentima spominje u 1224. godine, a naselje je 1331. godine dobilo gradska prava. Već tada su grad i okolina bili mahom naseljeni Nemcima.
Godine 1919. Ostrov je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. 1938. godine Ostrov, kao naselje sa nemačkom većinom, je ocepljen od Čehoslovačke i pripojen Trećem rajhu u sklopu Sudetskih oblasti. Posle Drugog svetskog rata mesni Nemci su se prisilno iselili iz grada u maticu. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan. Posle osamostaljenja Češke došlo je do opadanja aktivnosti teške industrije i do problema sa prestrukturiranjem privrede.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Ostrov danas ima oko 17.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu stagnira. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Novi trg
-
Rimokatolička crkva
-
Stari trg
-
Gradski zamak