Oftalmični živac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Živci očne duplje

Oftalmični živac (lat. nervus ophthalmicus) je jedna od tri završne grane trigeminalnog nerva. On učestvuje u inervaciji kože čela i gornjeg očnog kapka, sluzokože prednjeg i gornjeg dela nosne duplje, vežnjače, fibroznog i sudovnog omotača oka i delova tvrde moždane opne. Osim ovih senzitivnih vlakana, na putu ka cilijarnom ganglionu u njegov sastav ulaze i simpatička nervna vlakna.[1][2]

Živac polazi od prednje-donje ivice trigeminalnog gangliona i prostire se unapred i naviše kroz spoljašnji zid kavernoznog sinusa. U njegovoj neposrednoj blizini u tom trenutku se nalaze trohlearni i gornjovilični nerv i unutrašnja karotidna arterija. Nakon izlaska iz ovog sinusa, oftalmični živac prolazi kroz gornju orbitalnu pukotinu i ulazi u očnu duplju gde daje svoje završne grane: suzni, čeoni i nazocilijarni živac.[3]

Suzni živac[uredi | uredi izvor]

Suzni živac (lat. nervus lacrimalis) je najtanja završna grana oftalmikusa. Od gornje orbitalne pukotine, on se pruža upolje i unapred ispod krova očne duplje i odlazi do suzne žlezde. Na tom putu živac se deli, a njegove završne grančice se završavaju u žlezdi i gornjem očnom kapku. Osim toga, iza žlezde suzni živac daje tzv. spojničnu granu sa jabučnim živcem, preko koje u žlezdu dolaze parasimpatička nerva vlakna iz facijalnog nerva.

Čeoni živac[uredi | uredi izvor]

Čeoni živac je najveća po kalibru završna grana oftalmičnog nerva. On se pruža pravo unapred, ispod krova očne duplje i iznad mišića podizača gornjeg očnog kapka. Oko 4-5 mm iza gornje ivice očne duplje, živac se deli na supraorbitalni i supratrohlearni živac.

Nazocilijarni živac[uredi | uredi izvor]

Nazocilijarni živac se pruža od gornje orbitalne pukotine koso unutra i unapred, dajući pri tome svoje bočne grane (spojničnu granu sa cilijarnim ganglionom, duge cilijarne živce i zadnji etmoidni živac), i dospeva do prednjeg etmoidnog otvora gde se deli u dve završne grane (prednji etmoidni i infratrohlearni živac).

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Slavoljub V. Jovanović, Nadežda A. Jeličić (2000). Anatomija čoveka – glava i vrat. Beograd: Savremena administracija. ISBN 978-86-387-0604-4. 
  2. ^ Slavoljub V. Jovanović, Neva L. Lotrić (1987). Deskriptivna i topografska anatomija čoveka. Beograd, Zagreb: Naučna knjiga. 
  3. ^ Susan Standring, ur. (2009) [1858]. Gray's anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, Expert Consult. illustrated by Richard E. M. Moore (40 izd.). Churchill Livingstone. ISBN 978-0-443-06684-9. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Slavoljub V. Jovanović, Neva L. Lotrić (1987). Deskriptivna i topografska anatomija čoveka. Beograd, Zagreb: Naučna knjiga. 
  • Slavoljub V. Jovanović, Nadežda A. Jeličić (2000). Anatomija čoveka – glava i vrat. Beograd: Savremena administracija. ISBN 978-86-387-0604-4. 
Moždani živci
0 krajnji živac | I mirisni živci | II vidni živac | III živac pokretač oka | IV trohlearni živac | V trograni živac (oftalmični, gornjovilični, donjovilični živac) | VI živac odvodilac | VII živac lica | VIII tremno-pužni živac | IX jezično-ždrelni živac | X živac lutalac | XI pomoćni živac | XII podjezični živac