Palanka

Iz projekta Википедија

Palanka je manje utvrđenje podignuto od drvene građe, zaštićeno sa spoljašnje strane prokopanom grabom i zemljanim nasipom. Ime je turskog porekla.

Slika:Palanka.JPG

Na graničnom prostoru palanka se javlja kao tvrđava koja štiti manje naselje uz neku veću pograničnu utvrdu. Palanka je jednako tako služila kao zaštita manjeg, privremenog ili trajnog vojnog logora. Ona je dakle neka vrsta krajiškoga kastruma. Ponekad palanka uz veću utvrdu štiti pomoćne objekte, štale s konjaništvom i spremišta s drugom opremom.

Palanka je tlocrtno pravilnoga, redovito pravokutnoga oblika. Njene se utvrde sastoje od visoke i čvrste palisadne ograde. Taj jaki drveni plot bio je međusobno povezan pleterom, šibljem, a s unutarnje mu je strane nasuta i nabijena zemlja. S vanjske je strane pristup takvoj ogradi branio prokopani zaštitni jarak, a uza nj mu je s vanjske strane podignut još jedan zemljani nasip i na njemu vanjska zaštitna ograda. Na kutovima tako zatvorena branjenog prostora ponekad su bile podignute drvene kule, zapravo čardaci kao pridodani element obrane i zaštite. Takvi su čardaci štitili i glavni ulaz u palanku. Ponekad su se podizali i uokolo palanke kao kakva vrsta predstraže, da bi produbili sigurnosni prostor zaštićenoga naselja ili vojnoga logora.

Palanka je dakle na pograničnom prostoru zaštićivala nezaštićeno stanovništvo, nekakav zbjeg naroda, deo vojnih posada na izloženim položajima ili pak pomoćne čete koje nisu mogle stati unutar branjenog prostora glavnih graničnih utvrda. Palanke su dakle imale i dio obrambenih graničnih zadataka.

Palanke su imale veći značaj u 16. i 17. veku. Kasnije gube svoju prvobitnu namenu. Neke propadaju a neke se razvijaju u veća naselja zadržavajući svoje izvorno ime.