Papa Hadrijan II

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hadrijan II
Hadrijan II
Lični podaci
Datum rođenja792.. godine
Mesto rođenjaRim, Papska država
Datum smrti14. decembar 872. godine
Mesto smrtiRim, Papska država
NarodnostItalijan
Papa
Pontifikat14. decembar 867 - 14. decembar 872. godine
PrethodnikPapa Nikola I
NaslednikPapa Jovan VIII

Papa Hadrijan II (lat. Hadrianus PP. II, ital. Adriano II; 792 - 14. decembar 872. godine) bio je poglavar katoličke crkve od 14. decembra 867. godine sve do svoje smrti 872. godine.[1] Bio je član rimske patricijske porodice koji postaje papa u poznom dobu života.

Pontifikat[uredi | uredi izvor]

Održava, ali sa manje energije, politiku svog prethodnika Nikole I. Lotar II, kralj Lotaringije koji je preminuo 869. godine, ostavio je Hadrijana da posreduje između franačkih kraljeva sa namerom da obezbedi svetom rimskom caru Ludvigu II nasleđe Lotara II, brata Ludviga II.

Fotije, patrijarh carigradski, ubrzo nakon sabora u kojem izriče kaznu svedočenja protiv pape Nikole I, biva isteran iz Patrijaršije od strane novog cara, Vasilija Makedonca, koji favorizuje njegovog rivala Ignjatija. Vaseljenski sabor (8. vaseljenski sabor u katoličkoj crkvi) je sazvan kao četvrti carigradski sabor da odluči ovu materiju. Na ovom saboru Hadrijana su zastupali legati koji su odgovorni za osudu Fotija kao jeretika, ali nisu uspeli da uspostave razumevanje sa Ignjatijem na temu nadležnosti nad bugarskom crkvom.

Kao i njegov prethodnik Nikola I, Hadrijan je bio primoran da se angažuje u svetovnim poslovima uplitanjem cara Ludviga II, koji ga postavlja za nadzornika Arsenije, episkopa Orte, njegovog poverljivog savetnika, Arsenijevog bratanca, Anastasija Bibliotekara.

Hadrijan je u mladosti oženio ženu po imenu Stefanija, sa kojom je imao ćerku, bili su zajedno i po njegovom izboru za papu, nakon čega su živeli sa njim u Lateranskom dvoru. One su odvedene i ubijene od strane Anastasijevog brata, Elevterija 868. godine.

Hadrijana je umro 872. godine posle tačno pet godina od izbora za papu.

Čuvar pravoslavnog Simbola vere[uredi | uredi izvor]

U njegovo vreme su pape još imale pravoslavni Simbol vere, bez dodatka filiokve. Papa Adrijan II je taj Simbol vere, kakav pravoslavni i danas drže, dao urezati na dve srebrene tablice koje je dao postaviti pokraj oltara na grobu koji se tu smatra grobom Svetih apostola Petra i Pavla, s desne strane, s prokletstvom svakome ko bi se usudio taj simbol izmeniti ili mu što dodati.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]