Parcani

Koordinate: 44° 34′ 01″ S; 20° 31′ 18″ I / 44.567° S; 20.521666° I / 44.567; 20.521666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Parcani
Administrativni podaci
DržavaSrbija
GradBeograd
Gradska opštinaSopot
Stanovništvo
 — 2011.Pad 619
Geografske karakteristike
Koordinate44° 34′ 01″ S; 20° 31′ 18″ I / 44.567° S; 20.521666° I / 44.567; 20.521666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Parcani na karti Srbije
Parcani
Parcani
Parcani na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj011
Registarska oznakaBG

Parcani su naselje u Gradskoj opštini Sopot u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 619 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo se nalazi u blizini varošice Ralje. Parcani su novije naselje, na današnjem mestu su osnovani posle 1813. godine. Pre ovoga vremena postojalo je naselje na Trešnji (u ataru sela Ripnja) gde su živele izvesne porodice sela Parcana, Popovići i Ripnja. Godine 1813. sve su porodice napustile Trešnju i prebegle „preko“ (Banat). pa su se kasnije vratili. Ali se nisu vratile na staro mesto, na Trešnju, već su jedni osnovali današnje Parcane, a drugi su otišli u Popović i Ripanj.
U prvim godinama 19. veka Parcani su pripadali Vićentijevoj knežini, i selo je imalo 1818. g. 22, a 1822. g. 25 kuća. Godine 1846. Parcani su pripadali kosmajskom srezu i imali su 43 kuće.
Među prvim povratnicima koji se vratili „od preka“ nastanili su Parcane su: Živanovići, Mazula, Mirkovići. (podaci krajem 1921. godine).[1] [2]


Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Parcani živi 538 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,2 godina (40,4 kod muškaraca i 45,9 kod žena). U naselju ima 218 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,01.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.271
1953. 1.303
1961. 1.220
1971. 842
1981. 734
1991. 693 688
2002. 657 666
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
654 99,54%
Slovenci
  
2 0,30%
Hrvati
  
1 0,15%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26. dr. B. M. Drobnjaković Kosmaj ) i iz „Letopisa“ opštine Parcani.
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]