Pelej

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pelej
Painter of Munich Atalante
Pelej
Painter of Munich Atalante

Pelej, (grč. Πηλεύς) (lat. Peleus), ftijski kralj, sin eginskog kralja Eaka i njegove žene Endeide. Bio je heroj od velikog značaja u grčkoj mitologiji.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Svadba
Peleja i Tetide
Luvr, Pariz

Pelej se proslavio uzbudljivim životom koji je bio ispunjen mnogim junačkim delima. Njegovo mesto u antičkoj mitologiji je posebno istaknuto jer je bio otac najvećeg ahejskog junaka Ahila.

U mladosti, Pelej je morao da napusti svoju kuću i domovinu jer je u svađi ubio svog brata Foka. Posle dužeg lutanja i boravka u raznim mestima, napokon je našao utočište kod ftijskog kralja Euritiona, koji mu je dao svoju kćerku Antigonu za ženu.

Nije prošlo mnogo, a Pelej je morao napustiti Ftij, jer je u lovu na opasnog kalidonskog vepra, u kome je učestvovao i veliki junak Meleagar, Pelej ubio, nesrećnim slučajem svog tasta, kralja Euritiona.

Svoje utočište je našao u tesalskom gradu Jolka, gde ga je prihvatio kralj Akast. Pelej ni u Jolku nije imao sreće jer se u njega zaljubila Akastova žena Astidamija, koja ga je, zbog neuzvražene ljubavi, optužila pred svojim mužem da je on nju hteo zavest. Akast je poverovao svojoj ženi i odlučio je da ubije Peleja.

Akast je, u pelijske šume pozvao u lov na divlje kentaure Peleja, i kada je ovaj, posle lova legao da se odmori, Akast mu je sakrio mač i ostavio Peleja u šumi ne bi li ga kentauri ubili. Pelej je pronašao mač i vratio se grad Jolk gde je ubio i Akasta i njegovu ženu Astidamiju.[1]

Posle dosta prolivene krvi, Pelej je prineo mnoge i bogate žrtve bogovima, ne bi li se okajao, a zatim se vratio ponovo u Ftiju da tamo kao muž Euritinove kćerke preuzme vlast. Kako njegova žena nije bila živa, Pelej je odlučio za novi brak. Zevs je tada, zbog svog interesa i tajne koje je saznao od Prometeja, odlučio da Tetidu uda za smrtnog čoveka i izabrao joj je za muža Peleja.

Na svadbi, u pećini kod kentaura Hirona, bili su prisutni svi bogovi na čelu sa Zevsom. na toj svadbi je došlo do žestoke svađe tri boginje oko zlatne jabuke koju je među njih bacila boginja svađe Erida. Svađa između boginja Here, Atine i Afrodite je, kasnije, svojim posledicama doveo do tojanskog rata.[2]

Pelej nije živeo srećno sa svojom drugom ženom. Tetida se osećala poniženom jer je za muža imala smrtnika, a kada im se rodio sin Ahil, odlučila je da njega učini besmrtnim i neranjivim. Svoga sina je trljala ambrozijom i kalila nad vatrom.[3]

Jednom prilikom Pelej je, ugledavši Tetidu kako Ahila drži nad vatrom, pomislio da mu želi ubiti sina jer potiče od smrtnika i potegao je mač, da je ubije. Ne dugo zatim, Tetida je pobegla bez ikakvog objašnjenja i nikada se više nije vratila. Nije mu objasnila da ne želi da njena deca dožive strahote starosti i zato ih je mazala ambrozijom u kalika nad vatrom da bi uništila u njima smrtni deo koji su nasledili od oca. Ahil, koji je mnogo više voleo ratnu slavu negoli vlast u Ftiji je otišao takođe od oca, da bi se priključio borbama za Troju. Pelej je tako ostao i bez žene i bez sina koji je poginuo u boju pod bedemima Troje posle devetogodišnjeg ratovanja.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]