Periferija Jonska ostrva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Periferija Jonska ostrva
grč. Περιφέρεια Ιονίων Νησιών
Položaj
Država Grčka
Admin. centarKrf
Površina2.307 km2
Stanovništvo2010.
 — broj st.234.440
 — gustina st.101,62 st./km2
OkruziZakintos
Itaka
Kefalonija
Krf
Lefkada
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Periferija Jonska ostrva (grč. Περιφέρεια Ιονίων Νησιών - "Ιόνια νησιά" / Peripheria Ionion Nision - "Ionia Nisia") je jedna od 13 periferija u Grčkoj. Smeštena je na krajnjem zapadu zemlje i obuhvata sva Jonska ostrva osim Kitere. Upravno sedište periferije i njen najveći grad je Krf.

Položaj i upravna podela periferije[uredi | uredi izvor]

Položaj: Periferija Jonska ostrva jeste jedna od ostrvskih periferija u Grčkoj. Stoga nju sas vim strana okružuje Jonsko more, a najbliže kopno je:

Podela: Periferija je podeljena na 5 okruga, ujedno i većih ostrva:

  1. Zakintos
  2. Itaka
  3. Kefalonija
  4. Krf
  5. Lefkada

Dalja podela na opštine izgleda prema tablici:

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Krf, sedište periferije
Meganizi, mala luka
Čuvena plaža Navađo na Zakintosu

Reljef: Jonska ostrva su položena duž jugozapadne obale Balkanskog poluostrva, naspram Epira i Peloponeza. Ukupne su površine od 2.307 km². Sva ostrva su pokrenutim tlom i planinska u sredini. Priobalne ravnice su retke, osim na Zakintosu. Većina ostrva ima razuđenu obalu sa nizom zaliva i draga, koje predstavljaju odlične prirodne luke.

Klima: Na Jonskim ostrvima vlada izrazita sredozemna, pa su sušna.

Vode: Jonska ostrva su smeštena u istočnom i jugoistočnom delu Jonskog mora. Izvori vode na ostrvima su retki osim u slučaju Krfa, koji je blizu kopna, pa je stoga bogat vodom i sa bujnim rastinjem.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pogledati: Jonska ostrva

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U periferiji Jonska ostrva živi oko 230.000 stanovnika (procena 2010. godine). Gustina naseljenosti je velika (preko 100 st./km²), što je osetno više od državnog proseka (oko 80 st./km²). Poslednjih godina broj stanovnika naglo raste. Krf i Zakintos su zbog višeg nivoa razvijenosti gušće naseljeni i sa bržim rastom stanovništva.

Najveći broj stanovnika čine etnički Grci. Nekadašnji italijanizovani Grci su se pretopili tokom 19. veka. Poslednjih decenija po većim gradovima se naselio i manji broj useljenika iz svih delova sveta.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Sa privrednog stanovišta Jonska ostrva je privredno razvijena oblast za nivo Grčke. Tradicionalne delatnosti stanovništva, pomorstvo i sredozemna poljoprivreda (agrumi, maslina), su i dalje aktivni, ali im se značaj poslednjih decenija umanjio. Danas je turizam najvažnija privredna grana.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]