Peš

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Peš
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
C. gobio
Binomno ime
Cottus gobio
Linnaeus, 1758

Peš (lat. Cottus gobio) je slatkovodna riba sa velikim – širokim ustima i bodljikavim perajima, pripada porodici Cottidae.

Opšti podaci[uredi | uredi izvor]

  • Latinski naziv: Cottus gobio
  • Lokalni nazivi: popin pampur, glavoč, kapič, peršutan, bocoka
  • Maks. dužina: do 12 cm.
  • Maks. težina: do 150 g.
  • Vreme mresta: od februara do maja

Opis i građa[uredi | uredi izvor]

Peš (Cottus gobio) na dnu reke Drine u blizini Perućca u Srbiji. Srednji tok reke.

Peš može da naraste do 12 cm, telo mu je golo i valjkasto. Ima veliku i spljoštenu glavu sa tupom njuškom i širokim ustima. Telo mu je prekriveno sluzavom materijom, sive boje sa pegama. Trbuh mu je sivkastobeličaste boje. Grudna peraja su mu velika i lepezasta, leđno peraje je dvodelno, od koga je prvi deo bodljikav. Trbušna peraja nikad ne dosežu do analnog otvora.

Navike, stanište, rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Peš živi u salmonivnim vodama, od najnižih delova pa sve do regiona pastrmke, na kamenitoj podlozi. Danju se krije pod kamenjem, a u lov izlazi noću.

U Srbiji našoj živi u svim rečnim slivovima.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Peš se mresti u februaru, martu, aprilu i maju, kada ženka odloži oko 100 komada jajašaca ikre, koja se lepi na kamenje. Embrion se u jajnim opnama razvija 2 do 3 nedelje i za to vreme ih mužjak čuva. Jaja su velika, u dijametru imaju od 2 do 2,5 mm. Kada se previše namnoži u vodi gde ima pastrmki on napada njenu ikru i mlađ, ali i pastrmka se hrani sa mlađu peša. Peš traži peskovito ili šljunkovito dno, tj. ona mesta na koja pastrmka odlaže ikru.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]