Pikado

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Standardna meta
Na tablama u obliku mete cilj igre je dobiti što više bodova do postizanja dogovorenog broja.
Pikado (strelica)

Pikado je igra u kojoj jedan ili više takmičara bacaju iz ruke male strelice (pikada, na čijim krajevima su pera) u okruglu metu promera 45,1 cm. Meta je podeljena na delove i svaki od njih nosi određen broj bodova. Meta je od drveta presvučena mešavinom mlevene plute i oštre dlake. Nalazi se na standardnoj udaljenosti 2,37 m od takmičara i obešena je na zid ili neki oslonac na visini 1,73 m od poda do centra mete. Dijagonala od linije bacanja do centra mete je dužine 2,934 m.[1][2]

Pikado je igra za razonodu, ali i profesionalni sport.[3]

Igrači naizmenično bacaju po tri strelice u tablu. Sabiraju se brojevi pogođenih polja. Cilj igre je da od dogovorenog broja (301 ili 501) igrači dođu do nule, uz uslov da poslednje bacanje mora da bude duplo ili centar (engl. Bull's Eye, Double-Bull)[4].

Postoji nekoliko različitih načina igre, ali i različitih tabli za pikado. Najrasprostranjenija je igra sa „sat tablom“ koja je nastala u Engleskoj 1896. godine. Naziv je dobila po tome što podseća na zidni sat sa kazaljkama. Meta je pomoću koncentričnih kružnica podeljena na kružne vence (prstenove) različite širine. Radijus centralnog kruga mete a ima 0,6 cm, širina venca b je 1,5 cm, venca c 7,5 cm, venca d 0,9 cm, venca e 5,4 cm, venca f 0,9 cm, a obodnog venca 6,25 cm. Cela meta, osim kruga a i venca b je podeljena još u 20 jednakih (žuto-crnih, crno-belih ili crveno-zelenih) sektora (isečaka), označenih brojevima od 1 do 20 na obodnom vencu. Pogoci se vrednuju adekvatnim bodovima. Visoki rezultati se manje - više pravilno smenjuju sa niskim, tako da ako se cilja visok rezultat, dovoljna je mala greška i da se pogodi nizak (najveći rezultat od 20 bodova nalazi se između 5 i 1, na primer).[3]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Meta[uredi | uredi izvor]

'Pikado meta' u pabu u Severnom Jorkširu, Engleska. Duple daske su uobičajene na severu Engleske.

Prvobitna meta u igri je verovatno bio deo debla, njegov kružni oblik i koncentrični prstenovi koji su doveli do standardnog uzorka daske za pikado koji se danas koristi. Stariji naziv za pikado je „butt“; reč potiče od francuske reči but, što znači „cilj” ili „meta”.[5]

Standardni sistem numerisanih bodova pripisuje se stolaru iz Lankašira Brajanu Gamlinu, koji ga je osmislio 1896. da kazni nepreciznost,[5][6] iako je taj navod sporan.[7][8] Korišćene su mnoge konfiguracije koje se razlikuju po vremenu i lokaciji. Konkretno, Jorkšir i Mančester Log End daske se razlikuju od standardne daske po tome što nemaju trostruke, već samo duple linije i centar. Mančesterska tabla je manja od standardne, sa površinom za igru od samo 25 cm (9,8 in) u prečniku, sa duplim i bikovskim površinama od samo 4 mm (0,16 in). Ploča Londonske petice je još jedna varijacija, sa samo 12 jednakih segmenata, pri čemu su dupli i trostruki široki četvrt inča (6,35 mm).

Matematički, uklanjanjem rotacione simetrije postavljanjem „20” na vrh, postoji 19!, ili 121.645.100.408.832.000 mogućih pikado meta. Mnogo različitih rasporeda bi kaznilo igrača više od trenutne postavke; međutim, trenutna postavka je zapravo prilično efikasna. Objavljeno je nekoliko matematičkih radova u kojima se razmatra „optimalna“ tabla za pikado.[A]

Pre Prvog svetskog rata, pabovi u Ujedinjenom Kraljevstvu imali su pikado daske napravljene od čvrstih blokova drveta, obično brestova.[9][10] Ali strelice su probijale površinu bresta tako da je bilo uobičajeno da se rupa formira oko visokih dvadeset. Drugi problem je bio što je drvo bresta trebalo periodično namakati da bi drvo ostalo mekano..[11]

Godine 1935, hemičar Ted Legat i vlasnik paba Frenk Dabs počeli su da koriste vekovnu biljku, vrstu agave, za pravljenje meta.[12] Mali snopovi vlakana sisala iste dužine bili su povezani zajedno. Snopovi su zatim komprimovani u disk i vezani metalnim prstenom. Ova nova pikadska tabla bila je trenutni uspeh. Bila je izdržljivija i zahtevao je malo održavanja. Štaviše, pikado je malo ili nimalo oštećivao tablu; jednostavno bi se razdvojila upakovana vlakna pri ulazu strelice u ploču.

Pikado[uredi | uredi izvor]

Najranije strelice su bile šiljci strela ili samostrela.[13] Prve namenske strelice proizvedene su od punog drveta, omotane olovnom trakom za težinu i opremljene krilcima napravljenim od cepanog ćurećeg perja. Ove strelice su se uglavnom proizvodile u Francuskoj i postale su poznate kao francuski pikado.[14] Metalne strelice su patentirane 1906. godine, ali je drvo nastavilo da se koristi do 1950-ih.[13][15]

Prve metalne strelice su napravljene od mesinga koji je bio relativno jeftin i lak za obradu.[14] Drvene osovine, sa navojem kako bi se uklopile u cev sa navojem, bile su ili ispupčene kao i ranije ili dizajnirane da nose papirna krila. Ova vrsta strelice je nastavljena da se koristi do 1970-ih.[14] Sa široko rasprostranjenom upotrebom plastike, osovina i krilca su počeli da se proizvode odvojeno, iako su takođe bili dostupni jednodelni plastični nosač i krilca strelice.[16]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ See, for example:
    1. K. Selkirk (1976), "Redesigning the dartboard", Mathematical Gazette, vol. 60, pages 171–178
    2. P. J. Everson and A. P. Bassom (January 1995). "Optimal arrangements for a dartboard", Mathematical Spectrum, vol. 27, no. 2, pages 32–34
    3. Eiselt, H; Laporte, Gilbert (februar 1991). „A Combinatorial Optimization Problem Arising in Dartboard Design”. The Journal of the Operational Research Society. Palgrave Macmillan Journals. 42 (2): 113—118. JSTOR 2583175. doi:10.2307/2583175. 
    4. Ivars Peterson (May 19, 1997). "Around the dartboard"
    5. G. L. Cohen and E. Tonkes (2001) "Dartboard arrangements" Arhivirano 2011-06-28 na sajtu Wayback Machine, The Electronic Journal of Combinatorics, vol. 8, no. 2, pages 4
    6. Ryan J. Tibshirani, Andrew Price, and Jonathan Taylor (January 2011) "A statistician plays darts" Arhivirano 2011-07-20 na sajtu Wayback Machine, Journal of the Royal Statistical Society, series A, vol. 174, no. 1, pages 213–226.
      Article on the preceding article: Cameron Bird (Dec. 2009) "Darts for geeks: Statistician cracks the game's secrets" Arhivirano 2014-03-16 na sajtu Wayback Machine, Wired.
    7. Trevor Lipscombe and Arturo Sangalli (2001) "The Devil's Dartboard", Crux Mathematicorum, vol. 27, no. 4, pages 215–21.
    8. David F. Percy (Dec. 2012) "The Optimal Dartboard?", Mathematics Today, December 2012, pages 268–270.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Darts”. The Free Dictionary. Arhivirano iz originala 4. 1. 2011. g. Pristupljeno 21. 8. 2010. 
  2. ^ Masters, Youtham Joseph. „Darts history”. Trad games. Arhivirano iz originala 14. 6. 2009. g. Pristupljeno 1. 11. 2009. 
  3. ^ a b Dipre, B. i saradnici. 2007. Školska enciklopedija: Oxford. Knjiga-komerc: Beograd.
  4. ^ Takmičarski pravilnik Pikado federacije Srbije Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. decembar 2009), Pristupljeno 23. 4. 2013.
  5. ^ a b Darts History Arhivirano 2016-01-03 na sajtu Wayback Machine - Darts Info World
  6. ^ Eiselt, H; Laporte, Gilbert (februar 1991). „A Combinatorial Optimization Problem Arising in Dartboard Design”. The Journal of the Operational Research Society. Palgrave Macmillan Journals. 42 (2): 113—118. JSTOR 2583175. doi:10.2307/2583175. 
  7. ^ „Darts 501 - Brian Gamlin Dartboard Numbers”. Arhivirano iz originala 2016-03-06. g. Pristupljeno 2016-02-29. 
  8. ^ „Darts - History and information on Dartboards and darts”. Arhivirano iz originala 2009-06-14. g. Pristupljeno 2004-02-17. 
  9. ^ „The Nodor - Winmau Story”. PatrickChaplin. 2019-05-22. Arhivirano iz originala 4. 11. 2019. g. Pristupljeno 4. 11. 2019. 
  10. ^ „The history of darts”. TalkDarts. Arhivirano iz originala 8. 6. 2017. g. Pristupljeno 25. 12. 2014. 
  11. ^ „How to Maintain Your Darts and Dart Board”. Above House. 10. 12. 2019. Pristupljeno 16. 3. 2020. 
  12. ^ Lotowycz, Randall; Passineau, John (2013). The Mini Book of Mini Darts. Workman Publishing Company. str. 29. ISBN 978-0761177432. 
  13. ^ a b „History of Darts from Harrows, UK”. Harrows. Arhivirano iz originala 2. 4. 2015. g. Pristupljeno 25. 12. 2014. 
  14. ^ a b v „The History of the Dart”. 2007. Patrick Chaplin. 2019-05-21. Arhivirano iz originala 4. 11. 2019. g. Pristupljeno 4. 11. 2019. 
  15. ^ „History of Darts from Harrows, UK”. Harrows. Arhivirano iz originala 5. 8. 2012. g. Pristupljeno 12. 11. 2011. 
  16. ^ „Moulded plastic flights”. Dart Dealer. Arhivirano iz originala 25. 4. 2012. g. Pristupljeno 12. 11. 2011. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]