Pipin Mali

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pipin Mali
Pipin Mali
Lični podaci
Datum rođenja715.
Mesto rođenjaSen Deni,
Datum smrti24. septembar 768.
Mesto smrtiSen Deni,
Porodica
SupružnikBertrada od Laona
PotomstvoKarlo Veliki, Karloman I, Gisela, Abbess of Chelles, Chrothais, Adelais
RoditeljiKarlo Martel
Rotruda od Trira
DinastijaKarolinzi
kralj Franačke
Period752-768
PrethodnikHilderik III
NaslednikKarlo Veliki

Pipin Mali je bio poslednji franački majordom koji je novembra 751. godine zbacio poslednjeg lenjog kralja Hilderika III, čime je okončana vladavina Merovinga i otpočela vladavina Karolinga.

Dolazak na vlast[uredi | uredi izvor]

Rodio se 714. godine kao sin franačkog majordoma Karla Martela. 741. po smrti Karla Martela preuzima vlast zajedno sa bratom Karlomanom. Da bi obezbedili legitimitet doveli su na presto Hidelrika III Merovinga 743. godine, koga su pronašli u manastiru. 747. Karloman se povukao u manastir Monte Kasino i vlast potpuno prepustio bratu. 751. na saboru u Soasonu, uz podršku tadašnjeg pape Zaharija Pipin Mali dobija kraljevsku krunu i zbacuje Hidelrika III. Hidelrik III je poslednji vladar merovinške dinastije dugokosih kraljeva, koji je pri zbacivanju ponižavajuće ošišan i vraćen u manastir. Papa je smenu dinastija pravdao time da je bolje da bude kralj onaj koji stvarno vlada. Pipin Mali zvanično započinje Karolinšku dinastiju.

Odnosi sa crkvom[uredi | uredi izvor]

Dolazak na vlast Pipina Malog i Karlomana obeležen je i sređivanjem odnosa sa crkvom koji su zaoštreni za vreme Karla Martela zbog sekularizacije crkvenih zemljoposeda. Poboljšanje odosa je trebalo još jače da ih učvrsti na prestolu. Tokom njihove vladavine sazvaju se sabori koji zavode strogu crkvenu organizaciju i hijerarhiju. Stvaraju se stepenice crkvenih položaja. Propisuje se strogo pridržavanje benediktinskog statuta po manastirima. Sva oduzeta crkvena zemlja se smatrala još uvek crkvenom, ali je ostajala u rukama obrađivača koji plaćaju crkvi desetak, pored onog koji plaćaju državi -'dvojni desetak'. Reforma je imala jaku opoziciju, ali je ostvarena učvrstivši majordome na vlasti i donevši kasnije i kraljevsku krunu. Kraljevska kruna je posledica krize sa Langobardima i zajedničkih interesa sa papom.

Osvajanja i ratovi[uredi | uredi izvor]

Tokom svoje vladavine (što kao majordom, što kao kralj) osvojio je od Langobarda Ravenski egzarhat, u savezu sa papom Stefanom II. Pored toga osvojio je Bavarsku i 759. godine od Arapa Narbonu i čitavu Septimaniju, a vodio je borbe sa Saksoncima. Papi Stefanu II 756. godine predaje na večita vremena zemlje Rimske oblasti i Ravenskog egzarhata, bez obzira na protivljenje Vizantije čime su udareni temelji Papskoj državi. Od 760. do 768. ratovao je u Akvitaniji.

Pri kraju svoje vladavine je, prema franačkom običaju, podelio kraljevstvo svojim sinovima Karlu i Karlomanu. Umro je 768. godine.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
4. Pipin Heristalski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Karlo Martel
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Pipin Mali
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Rotruda od Trira
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]