PlayStation 3

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Плејстејшн 3)
PlayStation 3 logo
PlayStation 3 logo

PlayStation 3
Proizvođač Soni
Verzija 3
Generacija Sedma generacija
Dostupna od 11. novembar 2006, Japan
Medijumi DVD, CD, BD-ROM, SUPER AUDIO CD
Upravljač  DualShock 3, Sixaxis
Onlajn servis PlayStation Netvork
Prodatih primeraka
Najprodavanija igra

PlayStation 3 je igračka konzola proizvedena 2006. godine u Japanu. Pripada sedmoj generaciji igračkih konzola, i naslednik je uspešne igračke konzole PlayStation 2. PlayStation 3 konzola je puštena u prodaju u Japanu 11. novembra 2006, 17. novembra 2006. u SAD i 23. marta 2007. u Evropi i Okeaniji.

Hardver[uredi | uredi izvor]

PS3 poseduje BluRej ROM 2h brzine koji je u stanju da čita BD-ROM, DVD-ROM, CD-ROM i širok spektar drugih optičkih medija.

Srce PS-a 3 predstavlja Sel Brodband endžin, koji je razvijen od strane IBM-a, Sonija i Tošibe. Sel procesor koristi 7 posebnih SPE jedinica od kojih je jedna rezervisana za program koji se odaziva na naziv Hajpervisor i koji služi za sprečavanje pokretanja nepotpisanog koda i jednog PPE-a, koji se koristi za distribuciju zadataka SPE-ovima.

Grafički procesor je potpisan od strane Nvidije i zove se RSX, što je skraćenica za Rijaliti Sintisajzer. Rijaliti Sintisajzer je derivat G70 arhitekture, koja je srce Nvidijine Dži-Fors 7000 serije grafičkih akceleratora.

PlayStation 3 poseduje 256 MB primarne XDR memorije čiji je tvorac Rambus, koji je i ranije kreirao memorijske sisteme za Sonijeve konzole i 256 MB GDDR 3 memorije koju koristi prvenstveno grafički procesor. Sel i Rijaliti Sintisajzer mogu slobodno pristupati bilo kojoj memoriji, doduše, uz određenu latenciju i nešto manji bendvit.

Maksimalna rezolucija koju PS3 može da isporuči jeste 1080p (1920h1080, progresiv) isključivo putem HDMI 1.3a kabla.

Osim već navedenog HDMI porta, PS3 poseduje još Blutut 2.0, Gigabit Eternet (za povezivanje na internet) i USB 2.0.

Neki modeli poseduju i Vaj-Faj za bežično povezivanje na internet i čitač memorijskih kartica.

Softver[uredi | uredi izvor]

Operativni sistem

Operativni sistem koji upravlja radom PS3 se zove „Kros medija bar“ (Cross (X) Media Bar ili kraće XMB) i sastoji se od paralelno postavljenih kolona u kojima se nalaze podskupovi povezani sa značenjem imena glavne kolone u kojoj se ta podkolona nalazi.

Soni je putem izdavanja novih verzija firmvare konstantno povećavao mogućnosti Kros Medija Bara.

Tokom vremena dodavna je podrška za reprodukciju novih audio/video kodeka, kao i brojna unapređenja interfejsa i nove mogućnosti (kao što su npr. Trofeji, dodati u reviziji firmvera 2.40).

Ono što PS3 izdvaja od drugih konzola jeste mogućnost instaliranja alternativnih operativnih sistema odmah pri prvom paljenju konzole (kod drugih konzola ovo zahteva instaliranje mod-čipova ili neki drug vid probijanja zaštite koje konzola poseduje).

PS3 ima ugrađenu podršku za instaliranje Linuksa, a tokom vremena su razvijene posebne distribucije, posebno optimizovane za PS3.

Plejstejšn Mreža (PlayStation Network)

Kao odgovor na iznenađujuće veliki uspeh Majkrosfotovog Iks Boks Uživo servisa, Soni je predstavio svoj centralizovani internet servis pod nazivom Plejstejšn Mreža (PlayStation Network ili kraće PSN).

Plejstejšn Mreža omogućava vlasnicima PS3 konzole besplatno igranje sa drugim igračima širom sveta putem internet konekcije i preuzimanje brojnih sadržaja kao što su igre za Plejstejšn 1, razne teme, slike, snimci igara i pres-konferencija itd.

Na E3 sajmu 2008. godine Soni je objavio da je počeo sa iznajmljivanjem i prodajom širokog spektra filmova i TV serija putem Plejstejšn Mreža servisa.

Igre[uredi | uredi izvor]

Plejstejšn 3 je pušten u prodaju 23. marta 2007. u Evropi i Australiji (koja se (kada je reč o hardveru) u industriji igara uglavnom razmatra kao da je u sklopu Evropskog tržišta), gde je stigla primetno kasnije u odnosu na Japansko (11. novembra 2006.) i Severnoameričko tržište (17. novembra 2006.). Na Američkom tržištu konzola je izašla sa ukupno 14 naslova, sa tim da su još 3 igre postale dostupne pre kraja 2006. godine.[1]

Naslov koji je bio najbolje prodavan u prvih nedelju dana nakon izlaska konzole je Resistance: Fall of Men, razvijen od strane Insomnijaka, američkog studija poznatog po Ratchet&Clank franšizi.

U Evropi, PS3 je lansiran sa ukupno 25 igara, od kojih se, osim već pomenutog Resistance-a istakli još Motorstorm i port sa Iks Boksa 360, Elder Scrolls 4: Oblivion.

Zapaženo su još prošli Virtua Fighter 5 i Formula 1: Championship Edition.

Na E3 sajmu 2007. Soni je prikazao 5 najboljih igara za PS3 u 2007. Warhawk, Heavenly Sword, Lair, Uncharted: Drake's Fortune и Ratchet&Clank Future: Tools of Destruction, koje su sve redom bile objavljene u 3. i 4. kvartalu iste godine. Na istom sajmu su prikazani i još neki naslovi čiji je datum izlaska bio u 2008. godini, prvenstveno Gran Turismo 5: Prologue, LittleBigPlanet и SOCOM: Confrontation. Prikazane su i najbolje, ekskluzivne igre, drugih timova, kao što su Metal Gear Solid 4: Guns of the Patriots (koji se smatra najboljom PS3 igrom) i Haze (koji je i pored ogromne medijske pažnje, ispao prosečno, uz izuzetno niske ocene vodećih igračkih sajtova).

Prikazani su i još 2 vrlo važna naslova, Devil May Cry 4 i Grand Theft Auto 4.

Na E3 sajmu 2008. Soni je predstavio igre koje čine srž njegove ponude igara za 2009. kao što su DC Universe, God of War 3, Infamous, Killzone 2 i novu Ziperovu igru, MAG (Massive Online Game).

Na E3 sajmu 2011. su prikazani hitovi poput igara Resistance 3, Uncharted 3, Killzone 3, Little Big Planet 2. Ti naslovi su obezbedili porast prodaje Sonijeve konzole i spadale su u neke od najboljih igara predstavljenih na tom sajmu. Na E3 sajmu 2012. Sonijevi razvojni timovi su predstavili još nekoliko igara (poput God of War: Ascension i PlayStation All-stars Battle Royale), među kojima je Last of Us postala izuzetno hvaljena i prodavana u poznijem periodu tržišnog života konzole.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]