Polažajnik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Polažajnik u Poljskoj

Polažajnik, ili Polaženik (Položajnik, ili Položenik; Podlaznik, Polaznik, Pohodnik; u nekim krajevima i Radovan), je ritualni gost, prvi posetilac koji dolazi u kuću jednom godišnje zimskih praznika, u periodu od Mitrovdana (26.Χ/8. XI) do Bogojavljenja (praznika Tri kralja) (6.1/19.1), iako se veruje, donosi domaćinstvu sreću, rodnost i bogatstvo. Obred je poznat kod Slovena karpatsko-balkanskog areala – Ukrajinaca, Polaka, Slovaka, Slovenaca, Srba, Hrvata, Bugara (rus. полазник, ukr. полазник, polj. podlaźnik, slč. polažeň, polaznik, sloven. polažar, polažič, bug. (с)полезник, полазник, по(х)ожняк, походняк, полазница).[1]

Rituali[uredi | uredi izvor]

Rano na Božić, negde i na Novu godinu, u istočnoj Srbiji i na dan Svetog Ignjata, u svaku kuću polazi odrasli muškarac, ponekad i muško dete, a u nekim krajevima istočne Srbije položajnik može biti i devojka ili žena za koju se inače smatra da je srećna. Položajnik dolazi sam ili je unapred određen zato što se smatra srećnim čovekom. Već kod svoje kuće položajnik se naročito priprema. On tamo ne jede, jer će se ritualno omrsiti u kući koju polazi, uzima naročito spremljen polaznički kolač koji će dati domaćici, vina ili rakije za domaćina, nešto metalnog novca kojim će darivati badnjak ili ognjište, i pšenice u rukavici.

Idući kući koju će polaziti, izbegava susrete, jer ne sme nikome čestitati dok ne stigne do određene kuće. Kada stigne pred kuću, zakorači preko praga desnom nogom, zatim, čestitajući, prospe pšenicu po kući, a u isti mah neko od ukućana, obično domaćica, njega pospe pšenicom ili svakovrsnim žitom. Negde položajnik prevesi povesmo preko kućnih vrata, pa zatim prilazi ognjištu i grančicama od badnjaka ili naročitim čarkačem (negde vatraljem) koji ga spremljen čeka pred kućom čarka po badnjacima i ognjištu, da bi što više varnice vrcale, i pri tome poželi da bude toliko ovaca, goveda, konja, krmaka, košnica, novaca, čeljadi, sreće i napretka koliko je varnica. Polaženik i pomera badnjake unapred (tri puta) radi napretka, pa zatim meće novac na badnjak ili na ognjište.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Slovenska mitologija enciklopedijski rečnik // Redaktori Svetlana M. Tolstoj Ljubinko Radenković — Zepter book world, Beograd, 2001.
  2. ^ Š. Kulišić, P. Ž. Petrović, N. Pantelić. Srpski mitološki rečnik — Preduzeće Nolit: 1970, Beograd.