Polinežani

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Portret Maora

Polinežani (nepravilno Polinezijci) su grupa srodnih domorodačkih naroda Polinezije i delova Melanezije i Mikronezije, koji govore polinežanskim jezicima.

Poreklo[uredi | uredi izvor]

Analize DNK su pokazale da su Polinežani, uključujući Tongance, Samoance, Tahićane, Maore, Havajce, stanovnike Kukovih, Markiskih i drugih ostrva, genetički povezani sa prastanovništvom jugoistočne Azije, uključujući stanovnike Tajvana.[1]

Način života[uredi | uredi izvor]

Važe za dobre pomorce. Na pučini se orijentišu uz pomoć Sunca, Meseca, zvezda i vetrova a još od davnina su pravili karte na kojima su pravilno obeležavali morske struje i približno tačno unosili raspored nekih arhipelaga i ostrva. Oni su i dobri ribari a u pecanju se služe i psima. Hranu pripremaju između zagrejanog kamenja i piju interesantan napitak kava-kava od palminog soka i bibera.

Kuće su im od drveta ili trske, krovovi od lišća ili biljnih vlakana, a ukrašavaju ih rezbarenjem ili bojenjem. Odeća im je od trave, biljnih vlakana i tapu.

Društveni život je prilično slobodan a osnovna religija je animizam.

Narodi[uredi | uredi izvor]

Pravac kojim su Polinežani naseljavali Okeaniju (Polinežanski trougao)

Polinežanski narodi:

Istočna Polinezija

Zapadna Polinezija

Drugi delovi Okeanije

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Mitochondrial DNA Provides a Link between Polynesians and Indigenous Taiwanese". PLoS Biology. 3 (8): e281. 2005. . doi:10.1371/journal.pbio.003028.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]