Pomeranija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pomeranija je istorijska oblast na severozapadu srednje Evrope. Naziv Pomeranija (od slovenskog Pomorje ili Pomorjanija) oblast je dobila po Pomorjanima, zapadnoslovenskom plemenu koje ju je naseljavalo[1] Izlazi na Baltičko more, a prostire se između reka Odre i Visle. Naseljena je pretežno Slovenima. Tokom 10. veka njome su vladali poljski kraljevi, a krajem 12. stoleća počinju da je naseljavaju Nemci, najviše u zapadnim i centralnim delovima. Od 1308, istočnu Pomeraniju su držali vitezovi tevtonskog reda sve dok je Poljaci nisu povratili 1466. Za vreme Svetog rimskog carstva ovom regijom vladaju poljske vojvode sve do 17. veka. Brandenburški knez je pripaja 1637. godine. 1815. Pruska se ujedinjuje sa zapadnom i centralnom Pomeranijom i naziva je Pomern. Većina ove regije pripada Poljskoj, dok manji, najzapadniji deo, pripada Nemačkoj.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Charnock, Richard Stephen. Local Etymology: A Derivative Dictionary of Geographical Names. — London: Houlston and Wright, 1859. — P. 213.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]