Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država
United States House of Representatives
118. američki kongres
Grb ili logo
Grb predstavničkog doma SAD
Vrsta
VrstaDonji dom Kongres SAD
Granicenema
Početak novog saziva3. januar 2023. (2023-01-03)
Predvodništvo
Govornik predstavničkog domaMajk Džonson, (R-LA)
od 7. januar 2023.
Vođa većineStiv Skaliz, (R-LA)
od 3. januar 2023.
Vođa manjineHakim Džefriz, (D-NY)
od 3. januar 2023.
Zamenik vođe većineTom Emer, (R-MN)
od 3. januar 2023.
Zamenik vođe manjineKetrin Klark, (D-MA)
od 3. januar 2023.
Sastav
Broj poslanika435, od kojih 6 ne glasaju,
Za većinu potrebno najmanje 218 predstavnika
Političke
grupe
Manjina (212)
  •   Demokrate (212)

Većina (222)

Prazna mesta (1)

  •   (1)
Izbori
Izborni sistemVećinski
Poslednji izbori8. novembar 2022.
Sledeći izbori5. novembar 2024.
Mesto održavanja sednica
Obama drži govor o zdravstvu na zajedničkoj sesiji Kongresa
Kapitol u Vašingtonu
Veb-sajt
www.house.gov
Prostorija u Kapitolu (Vašington) gdje se održavaju sjednice Predstavničkog doma i Senata.

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država (engl. United States House of Representatives) jedan je od dva doma u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, koji ima dvodomnu (bikameralnu) strukturu. Drugi dom Kongresa je Senat Sjedinjenih Američkih Država.

Prvi član Ustava Sjedinjenih Američkih Država određuje koja ovlašćenja ima Predstavnički dom. Tako ovaj dom donosi federalne zakone koji važe na cijeloj teritoriji SAD. Zakone koje usvoji Predstavnički dom mora odobriti i Senat, a mora ih potpisati predsjednik SAD. Ukoliko predsjednik stavi veto na zakon, on neće stupiti na snagu, osim ako i Predstavnički dom i Senat ponovo ne izglasaju zakon dvotrećinskom većinom u svakom domu.

Broj predstavnika koji će imati neka savezna država u Predstavničkom domu zavisi od broja stanovnika svake države, odnosno proporcionalan je tom broju, ali je svakoj saveznoj državi zagarantovano najmanje jedno mjesto. Predstavnički dom je prvobitno imao svega 65 poslanika iz 13 država (biran je jedan predstavnik na svakih 30.000 stanovnika). Sa rastom broja stanovnika rastao je i broj poslanika (kongresmena) u Predstavničkom domu, ali i kvota od 30.000 stanovnika (na koliko je dolazio jedan poslanik). Predstavnički dom je 1920. imao 435 poslanika (tada se birao jedan na svakih 350.000 stanovnika), a taj broj trebalo je da se poveća već 1929. godine. Tada je odlučeno da će se u ovaj dom trajno birati 435 poslanika bez obzira na porast stanovništva.[1] Trenutno se broj poslanika iz pojedinačnih saveznih država određuje na osnovu popisa stanovništva koji se vrši svakih 10 godina. Najmnogoljudnija savezna država Kalifornija trenutno ima 53 poslanika.

Predstavnički dom, po Ustavu ima nekoliko isključivih nadležnosti:

  • da inicira donošenje zakona koji se tiču poreza;
  • da pokreće opoziv (impičment) federalnih službenika;
  • da bira predsjednika u slučaju da elektorski kolegijum nije u mogućnosti da to uradi.

Za predsjednika Predstavničkog doma se obično bira šef poslaničke grupe stranke koja ima većinu u domu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Savić, Snežana (2005). Osnove prava. Banjaluka: Komesgrafika. ISBN 978-99938-59-00-0. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]