Predsjednik Republike Hrvatske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Predsjednik Republike Hrvatske
hrv. Predsjednik Republike Hrvatske
Grb predsjednika Hrvatske
Standarta predsjednika Hrvatske
Na funkciji
Zoran Milanović

od 19. februara 2020.
OslovljavanjeGospodine predsjedniče
(neformalno)
Njegova ekselencija
(diplomatski)
TipŠef države
ČlanOružanih snaga Republike Hrvatske kao vrhovni zapovjednik
RezidencijaPredsjednički dvori
SjedišteKrajiška 36, Zagreb, Republika Hrvatska
PredlagačPolitičke stranke ili nezavisni
Na funkciju imenuje
Direktno glasanje građana
Dužina mandataPet godina, jednom obnovljivo
FunkcijaPredsjednik
Osnovano22. decembar 1990. god.; pre 33 godine (1990-12-22)
Prvi zvaničnikFranjo Tuđman
ZamjenikPredsjednik Hrvatskog sabora
(de fakto)
Plata292.512 kuna godišnje
Veb-sajtwww.predsjednik.hr

Predsjednik Republike Hrvatske je šef države u Hrvatskoj.

On predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inostranstvu, brine se za redovno i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Kao vrhovni komandant Oružanih snaga Republike Hrvatske odgovara za odbranu nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

Predsjednički mandat traje pet godina i može biti izabran najviše dva puta. Predsjednička dužnost nespojiva je s bilo kojom javnom ili profesionalnom dužnošću. On ne smije biti član političke partije (nakon izbora za predsjednika u stranci podnosi ostavku i o tome obavještava Hrvatski sabor).

Izbor[uredi | uredi izvor]

Mandat predsjednika traje pet godina. Prema Ustavu Republike Hrvatske niko ne može biti biran više od dva puta. Predsjednika Republike biraju svi punoljetni građani na osnovu opšteg i jednakog prava glasa na neposrednim izborima, tajnim glasanjem.

Bira se većinom svih birača koji su glasali. Ako nijedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana (drugi krug). U drugi krug izbora idu dva kandidata koji su u prvom krugu dobili najveći broj glasova.

Pre preuzimanja dužnosti, predsjednik Republike pred predsjednikom i sudijama Ustavnog suda Republike Hrvatske polaže svečanu zakletvu kojom se obavezuje na vjernost Ustavu.

Nadležnosti[uredi | uredi izvor]

Nadležnosti predsjednika Republike Hrvatske su:

  • predstavlja Republiku Hrvatsku u zemlji i inostranstvu;
  • brine se za redovno usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti;
  • odgovara za odbranu nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske;
  • raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje;
  • raspisuje referendum u skladu sa Ustavom — može na predlog Vlade i uz premapotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o predlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za nezavisnost, jedinstvenost i očuvanje Republike Hrvatske;
  • povjerava mandat za sastav Vlade licu koje uživa povjerenje većine svih poslanika Hrvatskog sabora;
  • daje pomilovanja;
  • dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom;
  • obavlja druge poslove u skladu sa Ustavom.

Spoljna politika[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske sarađuju u utvrđivanju i sprovođenju spoljne politike. Predsjednik Republike, na predlog Vlade i uz premapotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih kancelarija u inostranstvu. Takođe, na predlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija u inostranstvu, uz prethodni premapotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Odbrana i nacionalna bezbjednost[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Republike je vrhovni komandant Oružanih snaga Republike Hrvatske. On ostvaruje komandovanje u miru preko ministra odbrane, koji mu odgovara za sprovođenje vojnih naređenja. U stanju neposredne opasnosti i ratnom stanju vrhovni komandant neposredno izdaje zapovijesti načelniku Glavnog štaba te istovremeno obavještava ministra odbrane o tome. Načelnik Glavnog štaba tada za sprovođenje zapovijesti odgovara vrhovnom komandantu. Ako ministar odbrane ne sprovodi odluke vrhovnog komandanta, vrhovni komandant može ostvarivati komandovanje Oružanim snagama Republike Hrvatske neposredno preko načelnika Glavnog štaba.

Amblem predsjednika kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske

Predsjednik Republike imenuje i razrješava načelnika Glavnog štaba te ostale vojne komandante. Na osnovu odluke Hrvatskog sabora predsjednik Republike objavljuje rat i zaključuje mir. U slučaju neposredne ugroženosti nezavisnosti, jedinstvenosti o očuvanja države predsjednik Republike može, uz premapotpis predsjednika Vlade, narediti upotrebu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje.

Za vrijeme trajanja ratnog stanja predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na osnovu ovlašćenja koje je dobio od Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, predsjednik Republike ima ovlašćenje da uredbama sa zakonskom snagom uređuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje. U slučaju neposredne ugroženosti nezavisnosti, jedinstvenosti i očuvanja države, ili kad su organi državne vlasti onemogućeni da redovno obavljaju svoje ustavne dužnosti, predsjednik Republike može, na predlog predsjednika Vlade i uz njegov premapotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Predsjednik Republike je dužan podnijeti uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati.

U saradnji sa Vladom Republike Hrvatske, predsjednik Republike učestvuje u usmjeravanju rada bezbjednosnih službi. Za poslove ostvarivanja te saradnje postoji Savjet za nacionalnu bezbjednost, kojim predsjedava predsjednik Republike, a odluke Savjeta premapotpisuje zajedno sa predsjednikom Vlade. Imenovanje šefova bezbjednosno-obavještajnih službi, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora, premapotpisuju predsjednik Republike i predsjednik Vlade.

Raspuštanje Hrvatskog sabora[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Republike, na predlog Vlade i uz premapotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova poslanika parlamentarnih stranaka, može raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni budžet. Predsjednik Republike ne može na predlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak utvrđivanja njene odgovornosti za povredu Ustava.

Odgovornost[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti.

Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih poslanika. O odgovornosti predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske dvotrećinskom većinom svih sudija.

Ako Ustavni sud Republike Hrvatski utvrdi njegovu odgovornost, predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava.

Nepovredivost[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. Ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti krivični postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda, osim ako je zatečen da čini krivično djelo za koje je propisana zatvorska kazna u trajanju dužem od pet godina. U takvom slučaju državni organ koji je predsjednika Republike pritvorio, dužan je da o tome odmah obavijesti predsjednika Ustavnog suda.

Privremena spriječenost i vanredni prestanak mandata[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Hrvatskog sabora da ga zamjenjuje u slučaju kraće spriječenosti usljed odsustva, bolesti ili korišćenja godišnjeg odmora. O povratku na dužnost odlučuje predsjednik Republike.

U slučaju duže spriječenosti usljed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskog sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na osnovu odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odlučuje na prijedlog Vlade.

Predsjednik Republike podnosi ostavku predsjedniku Ustavnog suda. O ostavci predsjednika Republike obavještava se predsjednik Sabora koji po sili Ustava preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike. Predsjednik Hrvatskog sabora preuzima dužnost predsjednika Republike i u slučaju smrti predsjednika Republike ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata predsjednika Republike.

Kada predsjednik Hrvatskog sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglašenju zakona, akt premapotpisuje predsjednik Vlade. Izbori za novog predsjednika Republike moraju se održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike.

Kancelarija[uredi | uredi izvor]

Kancelarija vrši savjetodavne, administrativne, stručne i druge poslove u pripremi i staranju oko priprema i provođenja odluka i akta koje donosi predsjednik Republike.

Predsjednik Republike imenuje savjetnike predsjednika Republike i pomoćnike savjetnika predsjednika Republike. Savjetnici i pomoćnici savjetnika, u skladu sa odlukom o imenovanju, odgovaraju predsjedniku Republike za praćenje stanja i izradu prijedloga djelovanja u određenom im području.

Radom Kancelarije upravlja načelnik koga imenuje i razrješava dužnosti predsjednik Republike. Načelnik Kancelarije ima položaj visokog državnog službenika, a prema zaposlenim u Kancelariji i ovlašćenja čelnika organa državne uprave.

Nisu dopuštena imenovanja u Kancelariji predsjednika Republike koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti.

Službena rezidencija predsjednika Republike - Predsjednički dvori, odnosno Kancelarija predsjednika Republike se nalazi u Zagrebu, na Pantovčaku.

Spisak predsjednika[uredi | uredi izvor]

Republika Hrvatska je do sada imala pet predsjednika. Vršioci dužnosti nakon smrti Franje Tuđmana do izbora Stjepana Mesića bili su Vlatko Pavletić i Zlatko Tomčić.

Predsjednik Franjo Tuđman Vlatko Pavletić Zlatko Tomčić Stjepan Mesić Ivo Josipović Kolinda Grabar Kitarović Zoran Milanović
od 30. maja 1990. 10. decembra 1999. 18. januara 2000. 18. februara 2000. 19. februara 2010. 19. februara 2015. 19. februara 2020.
do 10. decembra 1999. 18. januara 2000. 18. februara 2000. 18. februara 2010. 18. februara 2015. 18. februara 2020. na dužnosti
napomena preminuo tokom
drugog mandata
vršilac
dužnosti
vršilac
dužnosti

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]