Aleksandar II Karađorđević
- Za drugu upotrebu, pogledajte članak Aleksandar Karađorđević (višeznačna odrednica).
| Aleksandar II Karađorđević | |
|---|---|
| Datum rođenja | 17. jul 1945. |
| Mesto rođenja | London (teritorija Kraljevine Jugoslavije, Velika Britanija) |
| Titula | princ prestolonaslednik Jugoslavije i pretendent na prestol Srbije |
| Poreklo | |
| Dinastija | Karađorđevići |
| Otac | Petar II Karađorđević |
| Majka | Aleksandra Karađorđević |
| Porodica | |
| Supružnik | Marija da Glorija od Orleana i Bragance (1972-1983) Katarina Karađorđević |
| Deca | Petar Karađorđević Filip Karađorđević Aleksandar Karađorđević |
Princ Aleksandar II Karađorđević (1945), je bivši jugoslovenski princ i pretendent na prestol Srbije. Pripada lozi dinastije Karađorđevića.
Njegov otac, Petar II Karađorđević, u vreme njegovog rođenja je bio kralj Kraljevine Jugoslavije, ali je on svoja vladarska ovlašćenja preneo na Regentski savet, formiran 20. januara 1945. godine, a monarhija je kasnije, iste godine ukinuta. Princ Aleksandar je bio pretendent na presto Jugoslavije, a nakon njenog raspada, pretendent je na presto Srbije.
Aleksandar Karađorđević od 2001. godine živi sa suprugom u Kraljevskom dvoru u Beogradu.
Sadržaj |
[uredi] Biografija
Aleksandar Karađorđević je rođen 17. jula 1945. godine u hotelu „Kleridžis“ (engl. Claridges) u Londonu, kao prvo (i jedino) dete jugoslovenskog kralja Petra II i princeze Aleksandre od Grčke i Danske. Predsednik britanske vlade Vinston Čerčil, proglasio je hotelski apartman broj 212. teritorijom Kraljevine Jugoslavije, tako da je odmah po rođenju Aleksandar dobio titulu princa, budući da je kralj Petar II tada uvek bio kralj Jugoslavije.
Njegov otac, mladi kralj Petar II, je 15. aprila 1941. godine, u toku kratkotrajnog Aprilskog rata, pred invazijom snaga Sila osovine, napustio Jugoslaviju i zajedno sa članovima Vlade, otišao u Atinu. Kasnije su prešli u Jerusalim, zatim u Kairo i na kraju u London. Godine 1944. se u Londonu oženio princezom Aleksandrom od Grčke, ćerkom grčkog kralja Aleksandra i Aspazije Manos.
Poreklo Aleksandra je vladarsko i sa očeve i sa majčine strane, ime je dobio po dedi, jugoslovenskom kralju Aleksandru I Karađorđeviću, a isto tako se zvao i njegov deda po majci, grčki kralj Aleksandar. Baba po ocu mu je bila kraljica Marija Karađorđević, rumunska princeza, ćerka rumunskog kralja Ferdinanda i kraljice Marije koja je bila britanska princeza (unuka kraljice Viktorije). Direktan je potomak kraljice Viktorije.
Krštenje Aleksandra izvršio je u Vestminsterskoj opatiji patrijarh Gavrilo, a kumovi su bili britanski kralj Džordž VI i njegova ćerka, tadašnja princeza Elizabeta.
Tokom Drugog svetskog rata u Jugoslaviji je vođen građanski rat između četnika (pristalica monarhije) i partizana (pristalice socijalizma i republike). Podršku Saveznička imali su najpre četnici, do 1943. godine, a potom partizani. Pošto je partizanski pokret „de fakto“ preuzeo vlast nad zemljom, Saveznici su posredovali dogovor između Kralja Petra II i vođe partizana maršala Tita. Sporazum je postignut početkom 1945. godine kada je kralj sva svoja ovlašćenja predao Regentskom savetu, a kasnije je formirana Privremena vlada. U novembru, posle parlamentarnih izbora, novi jugoslovanski parlament je ukinuo monarhiju i proglasio republiku. Još 1943. godine, partizanski pokret je doneo odluku o zabrani povratka kralja Petra II u zemlju. Kasnijih godina, kralj i kraljica su živeli u izgnanstvu u više zemalja - SAD, Francuska, Italija i Engleska, a Kralj Petar II je umro 1970. godine u Denveru.
Aleksandar II školovao se u „L Rozeju“ (fr. Le Rosey), u Švajcarskoj; Vojnoj akademiji Kalver (engl. Culver Military Academy) u Indijani (SAD); Gordonstonu (engl. Gordonstoun School) u Škotskoj i Milfildu (engl. Millfield) u Engleskoj. Potom je stupio u Kraljevsku vojnu akademiju Velike Britanije. Od 1966. godine, kao oficir britanske vojske u kojoj je napredovao do čina kapetana, služio je u 16/5. puku Kraljevskih Kopljanika na Bliskom istoku, u Italiji i Zapadnoj Nemačkoj. Tokom 1972. godine osvojio je titulu šampiona britanske vojske u skijanju. Vojnu službu je napustio 1972. godine i posvetio se poslovnoj karijeri.
[uredi] Boravak u Srbiji
Princ Aleksandar je 1991. godine u pratnji svoje supruge princeze Katarine i sinova Petra, Filipa i Aleksandra prvi put doputovao u Jugoslaviju. Kasnije je ponovo dolazio tokom 1992, 1995. i 2000. godine. Pored Srbije, posetio je 1999. Crnu Goru i Kosovo i Metohiju, a 2000. godine Bosnu i Hercegovinu i ponovo Crnu Goru.
Aleksandar se u početu nije mešao u politički život u Srbiji, mada je bio naklonjen antikomunističkoj i antimiloševićevskoj opoziciji. Godine 1999. aktivno se pridružio u kampanju protiv Slobodana Miloševića - držao je sastanke i bio u stalnom kontaktu sa srpskom opozicijom i ljudima širom bivše Jugoslavije. U novembru 1999. godine sazvao je u Budimpešti veliku konferenciju demokratske opozicije, a potom je učestvovao na sastanku u Banjiluci, januaru i Atini, u aprilu 2000. godine.
Odlukom Vlade SR Jugoslavije, 2001. godine, porodici Aleksandra Karađorđevića je ustupljen na korišćenje dvorski kompleks na Dedinju u Beogradu, u kojem i danas žive. Dolaskom u Srbiju, princ Aleksandar je preuzeo ulogu starešine porodice Karađorđević, što je izazvalo protivljenje jednog dela porodice. Takođe on je u sukobu sa princezom Jelisavetom, ćerkom kneza Pavla zbog spora oko polaganja prava na Beli dvor.
Princ Aleksandar je u početku imao priličnu popularnost, posebno u vremenu neposredno posle pada komunizma, ali je ona vremenom izbledela usled njegovog nesnalaženja na političkoj sceni, a najčešće mu se zamera neznanje srpskog jezika. U godinama nakon petooktobrske smene vlasti, neki njegovi politički stavovi naišli su na veliko nerazumevanje i osudu u Srbiji.
[uredi] Brakovi i deca
Aleksandar venčao se 1972. godine u Viljamanrike de la Kondesa (Villamanrique de la Condesa) (Španija) princezom Marijom da Glorijom od Orleana i Bragance (rođakom u prvom kolenu kralja Huana Karlosa od Španije), iz brazilskog Carskog Doma. U tom braku rođena su tri sina:
- najstariji – princ Petar – rođen 1980. godine u Čikagu, u državi Ilinois, SAD,
- i blizanci – prinčevi Filip i Aleksandar – 1982. godine u Ferfaksu, u državi Virdžinija.
Ovaj brak je okončan 1983. godine. Drugi brak je sklopio 1985. godine u Londonu sa Katarinom Batis iz Atine. Kum na venčanju bio im je grčki kralj Konstantin.
[uredi] Preci
[uredi] Spoljašnje veze
- Zvanična prezentacija
- Karađorđevići otputovali na kraljevsko venčanje („Večernje novosti“, 27. april 2011)
[uredi] Napomena
Napomena: Sadržaj ove stranice je napisan prema zvaničnoj biografiji na sajtu [1] Fotografije su takođe sa tog sajta, dozvolu za korišćenje ovog materijala možete pogledati ovde.