Pritisak

Iz projekta Википедија

Skoči na: navigacija, pretraga

Pritisak je količnik sile koja deluje normalno na površinu i površine na koju sila deluje normalno što se predstavlja formulom:

p\, =\frac{F}{S}

U međunarodnom sistemu mernih jedinica (ЅI) pritisak se meri paskalom (Ra),koji je definisan kao sila od 1 njutna(N) po 1 m²,što se pretdstavlja formulom:

1  Pa\, =\frac{1  N}{1  m^2}

Naš Zakon o mernim jedinicama i merilima pored paskala dopušta upotrebu u javnom saobraćaju i jedinice bar(1 bar=100000 Pa).Upotreba ranijih jedinica kao što su atmosfera (1.013·100000 Pa) čija je oznaka atm,visina vodenog i živinog stuba(mm H2O i mm Hg) i dr.nije dopuštena Zakonom.

U tečnostima u miru vlada hidrostatički pritisak koji zavisi od dubine i jednak je težini vertikalnog stuba tečnosti,jediničnog poprečnog preseka,iznad posmatrane tačke.Deluje u svim smerovima podjednako.

Hidrodinamički pritisak se javlja se javlja u tečnostima u kretanju i zavisi od brzine tečnosti i njene gustine.

Hidraulički pritisak se stvara dejstvom spoljne sile na tečnost i prenosi se na ceo sistem podjednako.Pritisak gasa uzrokovan je kretanjem njegovih molekula i zavisi od njegove gustine(specifične zapremine) i temperature je parcijalni pritisak gasova.

Atmosferski pritisak potiče od težine vazduha i određen je težinom vertikalnog stuba vazduha nad jediničnom površinom.Pritisak pare tečnosti:za svaku datu temperaturu tečnosti u zatvorenom sudu formira se iznad nje zasićenja para pod pritiskom koji raste sa temperaturom.Pritisak svetlosti nastaje na osvetljenim telima.Sunčeva svetlost izaziva pritisak od 2 do 5μ Ra u zavisnosti od reflesivnosti površine.Pritisak zvuka na neko telo nastaje pod dejstvom zvučnih talasa.

[uredi] Vidi još