Proletnjaci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

proletnjaci, Plecoptera
Vremenski raspon: 299–0 Ma
Perm[1] - danas
larva vrste Perla bipunctata, Lisinska reka
Eusthenia sp.
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Potklasa:
Infraklasa:
Nadred:
Red:
Plecoptera

Burmeister, 1839
podredovi

„Antarctoperlaria"
Arctoperlaria

Proletnjaci (Plecoptera)[2] su red krilatih insekata sa bogatom i dugom evolucionom istorijom. Savremena svetska fauna obuhvata preko 3.500 vrsta proletnjaka,[3] i nove vrste se još uvek otkrivaju. Ovaj red je skoro kosmopolitski rasprostranjen (odsustvuje jedino na Antarktiku).[4]

Smatra se da su proletnjaci jedna od najprimitivnijih grupa klase Neoptera. Njihovi bliski srodnici su identifikovani među vrstama iz geoloških perioda krede i donjeg perma, dok su pravi proletnjaci poznati iz fosila koji su nešto malo mlađi. Prema današnjim podacima smatra se da oni vode poreklo iz mezozoičkog perioda.[5]

Proletnjaci obitavaju na južnoj i severnoj hemisferi, i populacije su prilično različite, mada evoluciona evidencija sugeriše da su vrste prešle ekvator mnogo puta pre nego pto su ponovo postale geografski izolovane.[5][6]

Pošto su larve svih proletnjaka neotporne na zagađenost životne sredine, ovi insekti se koriste kao bioindikatori. [7]

Morfološke i ekološke karakteristike[uredi | uredi izvor]

Proletnjaci su hemimetabolni insekti, čije larve žive u nezagađenim slatkovodnim ekosistemima (jezerima, rekama, potocima). Larve se presvalače i do 10 puta, pre izlaska iz vode i presvlačenja u adulte. Adultne jedinke ne napuštaju okolinu mesta gde su živele kao larve (filopatrija) i često se odmaraju na kamenju ili površinskoj vegetaciji u vodenom ekosistemu. Adulti su veličine do 50 mm i kod većine vrsta poseduju krila. Karakteristika po kojoj su dobile naučno ime (grč. πλέκειν - pletenica, Plecoptera - upredena krila) je poseban način uzdužnog savijanja krila usled postojanja izraženog analnog dela zadnjih krila[8]. Sem ovim, odrasle jedinke se karakterišu i trosegmentnim tarzusima (samo kod savremenih vrsta), karakterističnom morfološkom građom muškog polnog organa (edeagus) i delimično sraslim testisima, dodatnim cirkulatornim organom („cerkalno srce"), kao i dugačkim jedno- do višesegmentnim cercima koji polaze sa 10. abdominalnog segmenta[1][8]. Larve takođe poseduju cerke, i oni su uvek sa velikim brojem segmenata.[9]

Larve se u vodenim ekosistemima hrane loveći druge artropode, biljnim materijalom ili detritusom. Odrasle jedinke se, u zavisnosti od evolucione istorije vrste, hrane herbivorno ili su aktivni predatori.

Filogenija i sistematika reda[uredi | uredi izvor]

Najstariji fosilni nalazi proletnjaka potiču iz donjeg Perma. Izumrle paleozojske predstavnike pojedini autori svrstavaju u zaseban red (Protoperlaria) ali su verovatno u pitanju bazalne vrste, kojima nedostaju određene karakteristike savremenih[1]. Izumrla familija Lemmatophoridae čak obuhvata vrste sa terestričnim larvama. Predstavnici ove, kao i familija Liomopteridae i Probnidae, imali su tarzuse izgrađene iz pet segmenata.

Savremeni predstavnici reda proletnjaka biogeografski i sistematski su podeljeni u one koji naseljavaju Južnu hemisferu (podred Antarctoperlaria) i one koji naseljavaju Severnu hemisferu (podred Arctoperlaria).[10] Divergencija između ovih grupa vremenski se podudara sa razbijanjem jedinstvenog kontinenta Pangee na Lauraziju i Gondvanu tokom Jure. Novija istraživanja kladističke sistematike ukazuju na parafiletsku prirodu podreda Antarctoperlaria, usled čega se klasifikaciona shema čitavog reda svodi na postojanje dve južne natfamilije i jednog severnog podreda, koji sa svoje strane obuhvata jednu familiju i dva infrareda. Ukupan broj savremenih familija je 16.

Odrasla jedinak familije Taeniopterygidae (Euholognatha)
Odrasla jedinak familije Perlidae (Systellognatha)
red Plecoptera
„Protoperlaria"
familija †Lemmatophoridae
familija †Liomopteridae
familija †Probnidae
podred „Antarctoperlaria"
natfamilija Eusthenioidea
familija Diamphipnoidae
familija Eustheniidae
natfamilija Leptoperloidea
familija Austroperlidae
familija Gripopterygidae
podred Arctoperlaria
bazalna familija Scopuridae
infrared Euholognatha, ili Filipalpia
familija Capniidae
familija Leuctridae
familija Nemouridae
familija Notonemouridae
familija Taeniopterygidae
infrared Systellognatha, Setipalpia, ili Subulipalpia
familija Chloroperlidae
familija Peltoperlidae
familija Perlidae
familija Perlodidae
familija Pteronarcyidae
familija Styloperlidae

Vrste[uredi | uredi izvor]

Референце[uredi | uredi izvor]

  1. ^ а б в Grimaldi D., Engel M.S. 2005. Evolution of the Insects. Cambridge University Press: New York, USA. ISBN 978-0-521-82149-0.
  2. ^ Woodhouse, S. C. (1910). English-Greek Dictionary - a Vocabulary of the Attic Language. London: George Routledge & Sons. 
  3. ^ Fochetti, Romolo; José Manuel Tierno de Figueroa (2008). „Global diversity of stoneflies (Plecoptera; Insecta) in freshwater”. Ur.: E. V. Balian; C. Lévêque; H. Segers; K. Martens. Freshwater Animal Diversity Assessment. Hydrobiologia. 595. str. 265—377. ISBN 978-1-4020-8258-0. doi:10.1007/978-1-4020-8259-7_39. 
  4. ^ Brittain, 1987
  5. ^ a b Zwick, Peter (2000). „Phylogenetic system and zoogeography of the Plecoptera”. Annual Review of Entomology. 45: 709—746. PMID 10761594. doi:10.1146/annurev.ento.45.1.709. 
  6. ^ H. B. N. Hynes (1993). Adults and Nymphs of British Stoneflies. Freshwater Biological Association. ISBN 978-0-900386-28-2. 
  7. ^ Nelson, Riley. „Clean water has bugs in it, says BYU Biology Professor Riley Nelson”. Arhivirano iz originala 06. 09. 2015. g. Pristupljeno 16. 5. 2013. 
  8. ^ a b Stewart K.W. 2005. Plecoptera. In: Resh V.H, Cardé R.T. (eds) Encyclopedia of Insects. Academic Press: California, USA. ISBN 978-0-12-586990-4.
  9. ^ Hoell, H. V.; Doyen, J. T.; Purcell, A. H. (1998). Introduction to Insect Biology and Diversity (2nd izd.). Oxford University Press. str. 383—386. ISBN 978-0-19-510033-4. 
  10. ^ Nelson, C. Riley (1. 1. 1996). „Plecoptera. Stoneflies”. Tree of Life Web Project. Arhivirano iz originala 28. 03. 2019. g. Pristupljeno 31. 7. 2008. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]