Ptice

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ptice
Vremenski raspon: 85–0 Ma[1] kasna (gornja) juradanašnjost
Red-crested turacoBelopleći belorepanDivlji golubAustralijski kazuarPapuanski pingvinBar-throated minlaRoda cipelarkaGrey crowned craneAnna's hummingbirdRainbow lorikeetSiva čapljaBuljinaWhite-tailed tropicbirdIndijski paunAtlantic puffinKaripski plamenacPlavonoga blunaPrstenastokljuni tukan
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Kladus: Ornithurae
Klasa: Aves
Linnaeus, 1758[2]
Postojeći redovi
Sinonimi
  • Neornithes Gadow, 1883

Ptice (lat. Aves) su klasa dvonožnih, toplokrvnih kičmenjaka koji polažu jaja. Ptice su tokom jure evoluirale od dinosaurusa podreda teropoda, a najranija poznata ptica iz kasne jure je Archaeopteryx.[3] Po veličini variraju od sitnih kolibrija do krupnih nojeva. Postoji između 10 i 11 hiljada poznatih vrsta ptica i najraznovrsniji su klasa među kopnenim kičmenjacima.

Današnje ptice odlikuju perje, kljun bez zuba, polaganje jaja sa čvrstom ljuskom, visoka stopa metabolizma, srce s dve komore i dve pretkomore, te lagan, ali jak skelet. Mnoge ptice imaju prednje udove razvijene kao krila kojima mogu leteti, iako su nojevke i nekoliko drugih, uglavnom endemskih ostrvskih vrsta, izgubile tu sposobnost.

Mnoge ptičje vrste svake godine kreću na selidbe u udaljene krajeve, a još više ih preduzima migracije koje su kraće i manje regularne. Ptice su društvene životinje i komuniciraju vizuelnim signalima, glasovnim pozivima i pevanjem, učestvuju u društvenom ponašanju što uključuje zajednički lov, pomoć pri odgajanju podmlatka i ponašanje karakteristično za jato. Neke vrste ptica su isključivo monogamne, druge prvenstveno monogamne uz povremeno parenje s drugim jedinkama. Druge vrste su poligine ili poliandrične. Jaja obično polažu u gnezdima gde se ona inkubiraju, i većina ptica duže vreme provodi u podizanju mladih nakon izleganja.

Ljudi iskorištavaju ptice kao važan izvor hrane kroz lov i živinarstvo. Neke vrste, prvenstveno pevačice i papagaji omiljene su kao kućni ljubimci. Ptice su istaknuto zastupljene u svim pogledima ljudske kulture, od religije, poezije do popularne muzike. Oko 120 do 130 ptičjih vrsta izumrlo je kao rezultat ljudskog delovanja od 1600. godine, a pre toga još i više. Danas mnogim vrstama ptica preti izumiranje zbog delovanja ljudi i vrše se napori kako bi se zaštitile.

Evolucija i sistematika[uredi | uredi izvor]

Fosil Archaeopteryx bavarica iz Paleontološkog muzeja u Minhenu
Model ptice Archaeopteryx, najranije poznate ptice[4]

Prvu klasifikaciju ptica napravili su Fransis Vilobi i Džon Rej u svojoj knjizi iz 1676. s naslovom Ornithologiae.[5] Taj rad je, iako donekle preoblikovan, bio osnova za današnji klasifikacijski sistem koji je prvi osmislio Karl fon Line 1758.[6]

Ptice su u Lineovoj sistematici kategorisane kao klasa Aves. Kladistika njihovu klasu uvrštava u takson dinosaurusa Theropoda.[7] Prema trenutnom konsenzusu, Aves i sestrinski red Crocodilia zajedno čine zaostale članove taksona reptila Archosauria. U kladistici se obično svi definišu kao potomci najkasnijeg zajedničkog pretka današnjih ptica, Archaeopteryx litographica.[4][8][9] Archaeopteryx iz kimeridža kasne jure (pre oko 155 do 150 miliona godina) po ovoj definiciji je najranija poznata ptica. Drugi ih definišu tako da uključuju samo današnje ptičje grupe ne uzimajući u obzir fosilne ostatke,[10] delom kako bi se izbegle nesigurnosti oko smeštanja Archaeopteryxa u odnosu na životinje za koje se pretpostavlja da su dinosaurusi taksona teropoda.[4][11] delom kako bi se izbegle nesigurnosti oko smeštanja Archaeopteryxa u odnosu na životinje za koje se pretpostavlja da su dinosaurusi taksona teropoda.[4][11]

Današnje ptice dele se na dva nadreda: Paleognathae (većinom ptice koje ne lete, kao npr. nojevi), i izrazito raznolike Neognathae, grupa u kojoj se nalaze sve ostale ptice. Zavisno od taksonomskog gledišta, primeri navedenog broja vrsta variraju između 8,8 hiljada do 10,2 hiljada poznatih živih ptičjih vrsta na svetu.

Upotreba pojma[uredi | uredi izvor]

Mužjak kosa
Plava senica - Cyanistes (Parus) caeruleus

Ovaj članak koristi pojam „ptica“ za naznačavanje životinja članova klase Aves, uključujući i Archaeopteryxa, ali se prvenstveno bavi živućim pticama, koje su sve Neornithes i tako neupitno dio klase Aves. U popularnoj nauci pojam „ptica“ se često koristi neformalno, označavajući bilo kojeg teropoda s perjem i krilima, tako da se životinjske vrste kao što su Microraptor i Rahonavis ponekad nazivaju pticama, iako ih većina naučnika na bazi današnjih dokazima ne bi smatrala delom klase Aves.

Dinosaurusi i poreklo ptica[uredi | uredi izvor]

Postoji značajna količina dokaza da su se ptice razvile iz dinosaurusa teropoda, što uključuje skupinu Maniraptora, što između ostalih uključuje porodice Dromaeosauridae i Oviraptoridae.[12] Kako je otkriveno još neptičjih teropoda koji su s njima blisko povezani, prethodno jasna razlika između ptica i neptica sve je teže odrediva. Nedavna otkrića u Liaoningu, severoistočnoj pokrajini NR Kine, koja pokazuje da su mnogi manji dinosaurusi teropodi imali perje, doprinosi tome.[13] Fosil prvotne ptice Archaeopteryx iz jure, pronađen u kasnom 19. veku, poznat je kao jedna od pronađenih nedostajućih karika koja podržava teoriju evolucije, iako ga se ne smatra direktnim pretkom današnjih ptica. Druga rana vrsta ptice je Confuciusornis koja je živela u ranom razdoblju krede. Obe verovatno po starosti preteče Protoavis texensis, iako isprekidanost njenog fosila ostavlja znatne sumnje u to je li u pitanju ptičji predak. Druge ptice mezozoika uključuju grupe Enantiornithes, Yanornis, Ichthyornis, Gansus, te Hesperornithiformes, grupu neletećih vodenih ptica koje nalikuju gnjurcima i plenorima.

Moguće je da su dromeosauridi Cryptovolans i Microraptor imali sposobnost letenja na sličan ili bolji način od Archaeopteryx vrsta. Cryptovolans je u svojoj građi imao greben, kost koja služi kao uporište za mišiće krila. Po tom kriterijumu, Cryptovolans je pre ptica nego Archaeopteryx kome neka od ovih obeležja današnjih ptica nedostaju. Zbog toga neki paleontolozi navode na to da su u stvari dromeosauri prvotne ptice i da veći dio članova te porodice sekundarno nije sposoban da leti, tj. da su se dromeosauri razvili iz ptica a ne obrnuto. Dokazi za ovu tezu trenutno nisu dovoljno uverljivi, jer odnos između najnaprednijih dinosaurusa maniraptora i najprimitivnijih pravih ptica još nije razjašnjen.

Iako dinosaurusi nadreda Ornithischia (sa zdelicom nalik na današnje ptice) imaju istu strukturu kukova kao ptice, one su u stvari nastale od dinosaurusa nadreda Saurischia (zdelice nalik gušterima) i tako nezavisno nasledile anatomiju kukova. U stvari je ptičja struktura zglobova po treći put razvijena među posebnom grupom teropoda Therizinosauridae. Alternativna teorija o dinosaurskom poreklu ptica koju podržava nekoliko naučnika (najznačajniji su Lari Martin i Alan Feducija), tvrdi kako su ptice (uključujući i dinosauruse grupe maniraptora koje su evoluirale od ranih arhosaura kao što je Longisquama.[14] Tu teoriju osporava većina drugih znanstvenika u paleontologiji, kao i stručnjaci za razvoj i evoluciju perja.[15]

Geografsko širenje današnjih ptica[uredi | uredi izvor]

Snežna sova

Današnje ptice klasifikuju se u grupu Neornithes, za koju je poznato da je evoluirala krajem krede. Dalje se dele na Paleognathae i Neognathae. Grupa Paleognathae uključuje tinamuovke Srednje i Južne Amerike kao i nojevke. Nojevke su krupne ptice koje ne lete i uključuju nojeve, kazuare, kivije i emue (iako neki naučnici sumnjaju da nojevke predstavljaju veštačku grupaciju ptica koje su nezavisno izgubile sposobnost letenja kroz niz nepovezanih evolucijskih tokova). Prvo odstupanje od ostatka grupe Neognathes predstavlja nadred Galloanseri u kojem su redovi patkarica (Anseriformes; patke, guske i labudovi) i kokoški (Galliformes; fazani, tetrebi i srodnici). Evolucijsko razdvajanje od ostatka grupe Neognathes dogodilo se pre nestanka dinosaurusa, ali postoje različita mišljenja o tome da li se širenje preostalih vrsta grupe Neognathes dogodilo pre ili posle toga.[16] Ovo neslaganje delom je prouzrokovano odstupanjem između različitih dokaza, pri čemu molekularno određivanje starosti sugeriše širenje u doba krede, dok fosilni ostaci podržavaju širenje u tercijaru. Pokušaji usklađivanja ovih dvaju dokaza pokazali su se kontroverznim.[16][17]

Klasifikovanje ptica vrlo je kontroverzna tema. Delo Phylogeny and Classification of Birds (Filogeneza i klasifikacija ptica) iz 1990. Siblija i Ahlkvista je među najvažnijim u tom području, iako se o njemu često raspravlja i neprestano preispituje. Znatna prevaga kada su u pitanju dokazi sugeriše kako današnje ptice čine precizne taksone. Međutim naučnici se ne slažu o odnosima između njihovih redova; dokazi iz anatomije današnjih ptica, fosila i DNK pomogli su u rešavanju problema, ali do čvrstog konsenzusa još nije došlo. Noviji molekularni i fosilni dokazi pružaju sve jasniju predodžbu evolucije redova današnjih ptica.

Redovi ptica[uredi | uredi izvor]

Kladogram modernog odnosa ptica baziran na Jarvis, E. D. et al. (2014)[18] sa nekim imenima kladaa po Juri, T. et al. (2013).[19]

Aves
Palaeognathae

Struthioniformes (nojevi)

Notopalaeognathae

Rheiformes (nandu)

Dinornithiformes (moa)

Lithornithiformes

Tinamiformes (tinamu)

Novaeratitae

Casuariiformes (emu & kazuari)

Apterygiformes (kivi)

Aepyornithiformes (slonovska ptica)

Neognathae
Galloanserae

Galliformes (koke)

Odontoanserae

Pelagornithidae

Anserimorphae

Gastornithiformes

Anseriformes (plovuše)

Neoaves
Columbea
Mirandornithes

Phoenicopteriformes (flamingosi)

Podicipediformes (gnjurci)

Columbimorphae

Columbiformes (golubovi)

Mesitornithiformes (mesite)

Pteroclidiformes (sadže)

Passerea

Cypselomorphae (kolibri, čiope)

Otidimorphae

Cuculiformes (kukavice)

Otidiformes (droplje)

Musophagiformes (turakoi)

Opisthocomiformes (hoacin)

Cursorimorphae

Gruiformes (ždralovi)

Charadriiformes (šljukarice)

Aequornithes (pingvin, čaplja, pelikan, roda, itd)

Eurypygimorphae

Eurypygiformes (sunčana čaplja)

Phaethontiformes (tropske ptice)

Telluraves
Afroaves
Accipitrimorphae

Cathartiformes (lešinari Novog sveta)

Accipitriformes (orlovi i jastrebovi sa srodnicima)

Strigiformes (sove)

Coraciimorphae

Coliiformes (mišovkinje)

Eucavitaves

Leptosomatiformes (kukavičje modrivrane)

Cavitaves

Trogoniformes (trogoni)

Picocoraciae

Bucerotiformes (kljunorošci)

Coraciformes (modrovrane)

Piciformes (detlić, tukan itd.)

Australaves

Cariamiformes

Eufalconimorphae

Falconiformes (sokolovi)

Psittacopasserae

Psittaciformes (papagaji)

Passeriformes (pevačice)

Ovo je spisak taksonomskih redova u podklasi Neornithes, tj. današnjih ptica.

Podrazred Neornithes

Paleognathae:

Neognathae:

Popis taksonomskih redova u klasi Aves prema tradicionalnom klasifikovanju (tzv. Klementsov poredak; potpuno različiti tip podele na temelju molekularnih istraživanja, "Siblijev poredak", je još u fazi potvrde od strane naučne zajednice). Taj poredak znatno je uticao na gledišta u sistematici u kojima je grupa kokoški poprimala sve čvršće dokaze o svom ptičjem poreklu molekularnim, fosilnim i anatomskim dokazima. S povećanjem kvalitete dokaza do 2006. godine, postalo je moguće da se provere značajniji predlozi u sistematici Sibli-Ahlkvista, s povoljnim rezultatima, pogotovo u grupama Charadriiformes, Gruiformes ili Caprimulgiformes.

Raznolik broj izumrlih ptičjih taksona postojao je u eri mezozoika bez danas postojećih potomaka. To uključuje grupe Confuciusornis, zubate morske ptice kao što su Hesperornithes i Ichthyornithes, kao i raznolik podrazred Enantiornithes („suprotne ptice“).

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Današnje vrste ptica se karakterišu prisustvom perja, specijalne diferencijacije kože. Poseduju kljun bez zuba, lagane ali čvrste kosti, srce sa dve komore i dve pretkomore, visok intenzitet metabolizma, polažu jaja sa čvrstom ljuskom. Većina vrsta ima prednje ekstremitete modifikovane u krila i sposobnost letenja, iako su neke grupe sekundarno izgubile ovu sposobnost. Interesantna karakteristika velikog broja vrsta ptica je njihova migracija. Imaju stalnu telesnu temperaturu. Razvijeno je čulo vida i čulo sluha. Prednji udovi su preobraženi u krila. Mitarenje je pojava kada ptice zbacuju perje.

  • Sve ptice imaju perje.
  • Svaka ptica ima kljun.
  • Sve ptice se izlegu iz jajeta.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Ptice su nastanjene na svim kontinentima. Najveći biodiverzitet imaju u tropskoj oblasti (što je posledica veće brzine specijacije u tropima, ili većeg stepena izumiranja u severnijim i južnijim oblastima).[20] Ptice žive i hrane se u većini kopnenih ekosistema, čak i u ledenim oblastima Antarktika (gde postoje kolonije ptica i do 440 km udaljene od obala ovog kontinenta).[21] Pojedine vrste ptica su se adaptirale i na povremen život i ishranu u vodama mora i okeana, a neke su se toliko osposobile za morski način života, da na kopno izlaze jedino radi gnežđenja[22]. Veliki uticaj čoveka na populacije ptica se ogleda i u postojanju nekih sinantropnih vrsta.

Morfologija i anatomija[uredi | uredi izvor]

Tipska morfologija ptice na primeru vrste Vanellus malabaricus: 1 kljun, 2 teme, 3 očni prsten, 4 oko, 5 plašt, 6-11 perje krila, 12 donja pokrivna pera repa, 13 bedro, 14 tibiotarzalni zglob, 15 pisak tarsus, 16 prsti, 17 tibia, 18 trbuh, 19 bokovi, 20 grudi, 21 obraz, 22 kresta

U poređenju sa morfologijom tela ostalih kičmenjaka, tela ptica imaju unekoliko neobične adaptacije, koje im olakšavaju ili omogućavaju letenje. U morfološkoanatomske adaptacije spada prisustvo perja, šupljih kostiju, specijalno građene grudne kosti, kosti jadca, modifikacija celokupnih prednjih ekstremiteta u krila, specifična diferencijacija krilnih mišića. Sem morfoanatomskih postoje i brojne fiziološke adaptacije ptica.

Ptice pevačice[uredi | uredi izvor]

Ptice pevačice su red ptica letačica koje u donjem delu grla imaju razvijen glasni organ. Ovaj red obuhvata više od polovine svih ptica. Većina vrsta su ptice male do srednje veličine koje grade vrlo složena, raskošna i lepa gnezda. Međusobno se razlikuju po načinu života.

Grabljivice[uredi | uredi izvor]

Ptica grabljivica je životna forma ptica predatora koje love plen, najčešće sitnije kičmenjake, tokom leta. Adaptacije na grabljivi način života su jak kljun, kao i oštre i snažne kandže. Ženke su znatno veće od mužjaka.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Najveća ptica letačica je albatros. Ujedno i raspon krila albatrosa je najveći, iznosi 3m od vrha jednog, do vrha drugog krila.
  • Kondor ne leti, nego lebdi.
  • Guska je prva ptica pripitomljena od strane čoveka.
  • Orlovi ne mogu živeti duže od 46 dana u ropstvu.
  • Ptica koja najbrže leti je sivi soko.
  • Najmanja ptica na svetu je bumbarski kolibrić. Veličine je samo 5,7cm.
  • Nojevo jaje je 24 puta veće od kokošijeg. Teško je oko 1 900 grama. Da bi se skuvalo potrebno je dva sata, a ljuska će mu ostati vruća i dva sata nakon kuvanja.
  • Najteža ptica koja leti je australijska droplja teška oko 18kg.
  • Ptica rugalica oponaša glasova čak 40 ptica.
  • Ptica čije srce najbrže kuca je crna senica. Kada je uznemirena, njeno srce napravi i 1000 otkucaja u minutu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lee, Michael SY; Cau, Andrea; Darren, Naish; Gareth J., Dyke (2014). „Morphological Clocks in Paleontology, and a Mid-Cretaceous Origin of Crown Aves”. Systematic Biology. Oxford Journals. 63 (1): 442—449. PMID 24449041. doi:10.1093/sysbio/syt110. 
  2. ^ Brands, Sheila (14. 8. 2008). „Systema Naturae 2000 / Classification, Class Aves”. Project: The Taxonomicon. Pristupljeno 11. 6. 2012. 
  3. ^ Brown, J.W. & Van Tuinen, M. (2011). „Evolving Perceptions on the Antiquity of the Modern Avian Tree, in Living Dinosaurs”. The Evolutionary History of Modern Birds. John Wiley & Sons LtD: 306—324. ISBN 9781119990475. doi:10.1002/9781119990475.ch12. 
  4. ^ a b v g Alonso, P. D.; Milner, A. C.; Ketcham, R. A.; Cookson, M. J.; Rowe, T. B. (2004). „The avian nature of the brain and inner ear of Archaeopteryx”. Nature. 430 (7000): 666—669. Bibcode:2004Natur.430..666A. PMID 15295597. doi:10.1038/nature02706.  PDF fulltext Supplementary info
  5. ^ del Hoyo, Elliott & Sargatal 1992.
  6. ^ Livezey & Zusi 2007, str. 1–95.
  7. ^ Padian 1997, str. 41–96.
  8. ^ Xu, X; You, H; Du, K; Han, F (28. 7. 2011). „An Archaeopteryx-like theropod from China and the origin of Avialae” (PDF). Nature. 475 (7357): 465—470. PMID 21796204. doi:10.1038/nature10288. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 12. 2016. g. Pristupljeno 27. 2. 2017. 
  9. ^ Godefroit, Pascal; Cau, Andrea; Hu, Dong-Yu; Escuillié, François; Wu, Wenhao; Dyke, Gareth (2013). „A Jurassic avialan dinosaur from China resolves the early phylogenetic history of birds”. Nature. 498 (7454): 359—362. Bibcode:2013Natur.498..359G. PMID 23719374. doi:10.1038/nature12168. 
  10. ^ Gauthier 1986, str. 1–55.
  11. ^ a b Gauthier 1986, str. 1–55
  12. ^ Hou L,Martin M, Zhou Z & Feduccia A, (1996). "Early Adaptive Radiation of Birds: Evidence from Fossils from Northeastern China" Science 274(5290): 1164-1167 Abstract
  13. ^ Norell, M; Ellison, M. (2005). Unearthing the Dragon, The Great Feathered Dinosaur Discovery. New York: Pi Press. ISBN 978-0-13-186266-1. 
  14. ^ Feduccia A, Lingham-Soliar T, Hinchliffe JR (2005) "Do feathered dinosaurs exist? Testing the hypothesis on neontological and paleontological evidence" Journal of Morphology 266(2): 125-166
  15. ^ Prum R (2003) "Are Current Critiques Of The Theropod Origin Of Birds Science? Rebuttal To Feduccia 2002" Auk 120(2) 550-561
  16. ^ a b Ericson PGP, Anderson CL, Britton T, Elzanowski A, Johansson US, Kallersjo M, Ohlson JI, Parsons TJ, Zuccon D, Mayr G (2006)"Diversification of Neoaves: integration of molecular sequence data and fossils" Biology Letters 2(4): 543-547
  17. ^ Brown J, Payn B, & Mindell D (2006) "Nuclear DNA does not reconcile 'rocks' and 'clocks' in Neoaves: a comment on Ericson et al. Biology Letters 3 1-3
  18. ^ Jarvis, E.D.; et al. (2014). „Whole-genome analyses resolve early branches in the tree of life of modern birds”. Science. 346 (6215): 1320—1331. PMC 4405904Slobodan pristup. PMID 25504713. doi:10.1126/science.1253451. 
  19. ^ Yuri, T.; et al. (2013). „Parsimony and Model-Based Analyses of Indels in Avian Nuclear Genes Reveal Congruent and Incongruent Phylogenetic Signals”. Biology. 2 (1): 419—444. PMC 4009869Slobodan pristup. PMID 24832669. doi:10.3390/biology2010419. 
  20. ^ Weir J, Schulter D. (2007) The Latitudinal Gradient in Recent Speciation and Extinction Rates of Birds and Mammals. Science 315: 1574-1576
  21. ^ Brooke 2004, str. 5818.
  22. ^ Schreiber, EA; Burger, J. (2001). Biology of Marine Birds. Boca Raton: CRC Press. ISBN 978-0-8493-9882-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Schreiber, EA; Burger, J. (2001). Biology of Marine Birds. Boca Raton: CRC Press. ISBN 978-0-8493-9882-7. 
  • Brooke, M. (2004). Albatrosses And Petrels Across The World: Procellariidae. Oxford, UK: Oxford University Press. str. 5818. ISBN 978-0-19-850125-1. 
  • Norell, M; Ellison, M. (2005). Unearthing the Dragon, The Great Feathered Dinosaur Discovery. New York: Pi Press. ISBN 978-0-13-186266-1. 
  • Gauthier, J (1986). „Saurischian Monophyly and the origin of birds”. Ur.: Padian K. The Origin of Birds and the Evolution of Flight. Mem. California Acad. Sci 8. str. 1—55. 
  • Petrov, Brigita: Biologija za 6. razred osnovne škole, Zavod za udžbenike, Beograd, 2012.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]