Raif Dizdarević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
raif dizdarević
Raif Dizdarević
Lični podaci
Datum rođenja(1926-12-09)9. decembar 1926.(97 god.)
Mesto rođenjaFojnica, Kraljevina SHS
Profesijadruštveno-politički radnik
Porodica
SupružnikSenija Dizdarević
Delovanje
Član KPJ od1945.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Jugoslovenska armija
19431945.
Predsednik Predsedništva
Socijalističke Republike BiH
Period19781982.
PrethodnikRatko Dugonjić
NaslednikBranko Mikulić
Predsednik Skupštine SFRJ
Period19821984.
PrethodnikDragoslav Marković
NaslednikDušan Alimpić
Savezni sekretar
za inostrane poslove SFRJ
Period19841987.
PrethodnikLazar Mojsov
NaslednikBudimir Lončar
Predsednik Predsedništva SFRJ
Period15. maj 198815. maj 1989.
PrethodnikLazar Mojsov
NaslednikJanez Drnovšek

Raif Dizdarević (Fojnica, 9. decembar 1926), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Bosne i Hercegovine. Obavljao je niz visokih državnih funkcija, nalazeći se na pozicijama Predsednika Predsedništva SR BiH od 1978. do 1982. i predsednika Skupštine SFRJ od 1982. do 1984. godine. Od 1984. do 1987. godine bio je Savezni sekretar za inostrane poslove SFRJ. U periodu od 15. maja 1988. do 15. maja 1989. godine obavljao je dužnost Predsednika Predsedništva SFRJ.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 9. decembra 1926. godine u Fojnici. Godine 1943. aktivira se u Narodnooslobodilačkoj borbi. U članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) primljen je 1945. godine.

Od 1945. godine radio je u organima bezbednosti, najpre Odeljenju za zaštitu naroda (OZN), potom i Upravi državne bezbednosti (UDB), a 1951. prelazi u diplomatsku službu FNR Jugoslavije. Najpre je radio u ambasadama u NR Bugarskoj (19511954), SSSR-u (19561959) i Čehoslovačkoj (19631967), a 1972. godine postaje pomoćnik Saveznog sekretara za inostrane poslove, Miloša Minića.

Od aprila 1978. do aprila 1982. godine obavljao je dužnost Predsednika Predsedništva SR BiH, a od 1982. do 1984. godine predsednika Skupštine SFRJ.

Godine 1984. postaje Savezni sekretar za inostrane poslove SFRJ i na toj funkciji ostaje do 1987. Potom je izabran za člana Predsedništva SFRJ, a od od 15. maja 1988. do 15. maja 1989. godine obavljao je funkciju Predsednika Predsedništva.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • „Od smrti Tita do smrti Jugoslavije: svjedočenja“, Sarajevo, 1999.
  • „Put u raspad“, Sarajevo, 2012.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jugoslovenski savremenici: ko je ko u Jugoslaviji. „Hronometar“, Beograd 1970. godina.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]