Rat u Iraku

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rat u Iraku
Deo Rata protiv terorizma

patrole u Samari • rušenje statue Sadama Huseina • irački vojnik • bomba na putu
Vreme20. mart 2003. — 15. decembar 2011.
Mesto
UzrokOptužbe da Irak poseduje oružje za masovno uništenje; Rat protiv terorizma
Ishod
Sukobljene strane

Učestvuju u invaziji (2003)
 SAD
 Ujedinjeno Kraljevstvo
 Australija
 Poljska
Peshmerga

Podržano od strane:
 Kanada[1]
 Holandija[2]
 Italija[3]
 Irak
Baas partija
Komandanti i vođe
Sjedinjene Američke Države Džordž V. Buš Sadam Husein
Izet Ibrahim el Duri
Jačina
557.000 na vrhuncu u vreme invazije 1.000.000+, broj pobunjenika nepoznat
Žrtve i gubici

Iračke snage bezbednosti (posle Sadama)
Ubijeno: 17.690[11]
Ranjeno: 40.000+[12]
Koalicione snage
Killed: 4.815[13][14] (4.496 U.S.,[15] 179 UK,[16] 139 drugi)[13]
Nestali/zarobljeni (SAD): 17 (8 izbavljeno, 9 umrlo u zatočeništvu)[17]
Ranjeni: 32.776+ (32.252 U.S.,[15] 315 UK, 212+ drugi[18])[19][20][21][22] Povređeni/oboleli/drugi medicinski razlozi*: 51.139 (47.541 U.S.,[23] 3,598 UK)[19][21][22]
Najamnici
Ubijeno: 1.554[24][25]
Ranjeno: 43.880[24][25]
Sinovi Iraka
Ubijeno: 1.002+[26]
Wounded: 500+ (2007),[27] 828 (2008)[28]

Ukupno poginulih: 25.285 (+12.000 policajaca ubijeno 2003–2005)""
Ukupno ranjenih: 117.961

Poginuli irački vojnici (period invazije): 7.600–10.800[29][30]
Pobunjenici (nakon Sadama)
Poginuli: 26.544 (2003–11)[31]
Zarobljenici: 12.000 (u Iraku 2010. godine)[32]
120.000 uhapšenih pobunjenika (2003–2007)[33]

Ukupno mrtvih: 34.144–37.344

Procenjeno poginulih:
Lancetov pregled** (mart 2003 – jul 2006): 654.965 (95% i.p. (interval pouzdanosti): 392.979–942.636)[34][35]
Istraživanje o porodičnom zdravlju u Iraku*** (mart 2003 – jul 2006): 151,000 (95% i.p.: 104.000–223.000)[36]
PLOS medicinska studija**: (mart 2003 – jun 2011): 405.000 (95% i.p.: 48.000–751.000), pored 55.000 umrlih zbog emigracije.[37]

Dokumentovane smrti od nasilja:

Broj tela u Iraku (2003 – 14. decembar 2011): 103.160–113.728 zabeleženih smrtnih slučajvea civila,[38] i 12.438 i novih smrtnih slučajeva dodatih iz iračkih ratnih zapisa[39]
Asošijeted pres (mart 2003 – april 2009): 110.600[40]

Rat u Iraku (ili Treći zalivski rat) počeo je 20. marta 2003. i trajao do 15. decembra 2011. godine. Deli se na dve faze:

  • Invazija na Irak, koja je trajala od 20. marta do 1. maja 2003. To je bio sukob između angloameričke invazione vojske i vojske režima Sadama Huseina.
  • Okupacija Iraka, odnosno razdoblje tzv. iračke insurekcije (nakon završetka invazije), u kom se bore američke i okupacione snage drugih zemalja, zajedno sa novom iračkom vojskom, protiv raznih frakcija iračkih pobunjenika i stranih terorista, članova Al Kaide.

Američki kodni naziv za napad na Irak i okupaciju koja je usledila je operacija Iračka sloboda (engl. Operation Iraqi Freedom), za britansku vojsku operacija Telik (engl. Operation Telic) i za australijsku operacija Falkoner (engl. Operation Falconer).

Žrtve[uredi | uredi izvor]

U vojnom angažmanu nakon proglašenja kraja većih borbenih operacija (do marta 2008) poginulo je 16.623 iračkih vojnika[41], 4.794 koalicionih vojnika[13][42] od toga 4.476 američkih[43] i 179 britanskih[44])

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Greg Weston (16. 5. 2011). „Canada offered to aid Iraq invasion: WikiLeaks”. CBC News. 
  2. ^ Regering. „Rapport Commissie-Davids”. rijksoverheid.nl. Arhivirano iz originala 03. 12. 2017. g. Pristupljeno 26. 2. 2017. 
  3. ^ „Il discorso di Berlusconi alla Camera”. Arhivirano iz originala 17. 02. 2021. g. Pristupljeno 14. 07. 2019. 
  4. ^ Michael Petrou (9. 9. 2011). „The decline of al-Qaeda”. Maclean's. „George W. Bush gambled on surging thousands more troops to the embattled country. It paid off. Al-Qaeda in Iraq is now a diminished force without territory. 
  5. ^ Spencer C. Tucker (14. 12. 2015). U.S. Conflicts in the 21st Century: Afghanistan War, Iraq War, and the War on Terror. ISBN 978-1440838798. „Al Qaeda in Iraq was decimated by the end of the Iraq War in 2011 
  6. ^ Galbraith, Peter W. (2007). The End of Iraq: How American Incompetence Created a War Without End. Simon & Schuster. ISBN 978-0743294249. 
  7. ^ „Iran expands regional 'empire' ahead of nuclear deal”. Reuters. Arhivirano iz originala 10. 11. 2015. g. Pristupljeno 14. 07. 2019. 
  8. ^ „How to Stop Iran's Growing Hegemony – National Review Online”. National Review Online. 
  9. ^ „The JRTN Movement and Iraq's Next Insurgency | Combating Terrorism Center at West Point”. Ctc.usma.edu. Arhivirano iz originala 26. 8. 2011. g. Pristupljeno 2. 8. 2014. 
  10. ^ „Al-Qaeda's Resurgence in Iraq: A Threat to U.S. Interests”. U.S. Department of State. 5. 2. 2014. Pristupljeno 26. 11. 2010. 
  11. ^ 260 killed in 2003,[1] 15,196 killed from 2004 through 2009 (with the exceptions of May 2004 and March 2009),[2] 67 killed in March 2009,[3] Arhivirano 2012-02-26 na sajtu Wayback Machine 1,100 killed in 2010,[4] Arhivirano 2013-01-16 na sajtu Wayback Machine and 1,067 killed in 2011,[5] thus giving a total of 17,690 dead
  12. ^ „Iraq War” (PDF). U.S. Department of State. Pristupljeno 18. 11. 2012. 
  13. ^ a b v „Operation Iraqi Freedom”. iCasualties. Arhivirano iz originala 21. 3. 2011. g. Pristupljeno 24. 8. 2010. 
  14. ^ „Home and Away: Iraq and Afghanistan War Casualties”. CNN. Pristupljeno 30. 3. 2010. 
  15. ^ a b „Casualty” (PDF). Pristupljeno 29. 6. 2016. 
  16. ^ „Fact Sheets | Operations Factsheets | Operations in Iraq: British Fatalities”. Ministry of Defence of the United Kingdom. Arhivirano iz originala 11. 10. 2009. g. Pristupljeno 17. 10. 2009. 
  17. ^ „POW and MIA in Iraq and Afghanistan Fast Facts”. CNN. Pristupljeno 5. 6. 2014. ; As of July 2012, seven American private contractors remain unaccounted for. Their names are: Jeffrey Ake, Aban Elias, Abbas Kareem Naama, Neenus Khoshaba, Bob Hamze, Dean Sadek and Hussain al-Zurufi. Healy, Jack, "With Withdrawal Looming, Trails Grow Cold For Americans Missing In Iraq", The New York Times, 22 May 2011, p. 6.
  18. ^ 33 Ukrainians [6], 31+ Italians [7] [8] Arhivirano 2011-04-28 na sajtu Wayback Machine, 30 Bulgarians [9] [10], 20 Salvadorans [11], 19 Georgians [12] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. maj 2011), 18 Estonians [13], 16+ Poles [14] „Archived copy”. Arhivirano iz originala 12. 6. 2007. g. Pristupljeno 7. 1. 2011.  [15] „Archived copy”. Arhivirano iz originala 14. 5. 2011. g. Pristupljeno 7. 1. 2011.  [16], 15 Spaniards [17] Arhivirano 2011-04-29 na sajtu Wayback Machine [18] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. april 2019) [19] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. april 2019) [20], 10 Romanians [21], 6 Australians „Archived copy”. Arhivirano iz originala 28. 4. 2011. g. Pristupljeno 6. 1. 2011. , 5 Albanians, 4 Kazakhs „Archived copy”. Arhivirano iz originala 30. 1. 2012. g. Pristupljeno 7. 1. 2011. , 3 Filipinos „Archived copy”. Arhivirano iz originala 7. 7. 2011. g. Pristupljeno 6. 1. 2011.  and 2 Thais [22] [23] for a total of 212+
  19. ^ a b Many official U.S. tables at "Military Casualty Information" Arhivirano 2011-03-03 na sajtu Wayback Machine. See latest totals for injury, disease/other medical Arhivirano 2011-06-02 na sajtu Wayback Machine
  20. ^ "Casualties in Iraq".
  21. ^ a b iCasualties.org (was lunaville.org). Benicia, California. Patricia Kneisler, et al., "Iraq Coalition Casualties" Arhivirano 2011-03-21 na sajtu Wayback Machine
  22. ^ a b "Defence Internet Fact Sheets Operations in Iraq: British Casualties" Arhivirano 2006-11-14 na sajtu Wayback Machine. UK Ministry of Defense. Latest combined casualty and fatality tables Arhivirano 2012-10-04 na sajtu Wayback Machine.
  23. ^ „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 2. 6. 2011. g. Pristupljeno 7. 2. 2016. 
  24. ^ a b „Office of Workers' Compensation Programs (OWCP) – Defense Base Act Case Summary by Nation”. U.S. Department of Labor. Pristupljeno 15. 12. 2011. 
  25. ^ a b T. Christian Miller (23. 9. 2009). „U.S. Government Private Contract Worker Deaths and Injuries”. Projects.propublica.org. Arhivirano iz originala 27. 7. 2011. g. Pristupljeno 23. 10. 2010. 
  26. ^ 185 in Diyala from June 2007 to December 2007,[24] 4 in assassination of Abu Risha, 25 on 12 November 2007,[25] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. maj 2013) 528 in 2008,[26] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. decembar 2016) 27 on 2 January 2009,[27] 53 From 6 to 12 April 2009,[28] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. maj 2011) 13 on 16 November 2009,„Archived copy”. Arhivirano iz originala 29. 4. 2011. g. Pristupljeno 14. 2. 2011.  15 in December 2009,[29] 100+ from April to June 2010,[30] [31] 52 on 18 July 2010,[32] [33]total of 1,002+ dead Arhivirano 2009-04-18 na sajtu Wayback Machine
  27. ^ Moore, Solomon; Oppel, Richard A. (24. 1. 2008). „Attacks Imperil U.S.-Backed Militias in Iraq”. The New York Times. 
  28. ^ Greg Bruno. „Finding a Place for the 'Sons of Iraq'. Council on Foreign Relations. Arhivirano iz originala 10. 12. 2016. g. Pristupljeno 26. 12. 2011. 
  29. ^ Press release (28 October 2003). "New Study Finds: 11,000 to 15,000 Killed in Iraq War; 30 Percent are Non-Combatants; Death Toll Hurts Postwar Stability Efforts, Damages US Image Abroad". Project on Defense Alternatives (via Common Dreams NewsCenter). Retrieved 2 September 2010. Arhivirano 2006-10-17 na sajtu Wayback Machine
  30. ^ Conetta, Carl (23 October 2003). "The Wages of War: Iraqi Combatant and Noncombatant Fatalities in the 2003 Conflict — Project on Defense Alternative Research Monograph #8" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. septembar 2009). Project on Defense Alternatives (via Commonwealth Institute). Retrieved 2 September 2010.
  31. ^ 597 killed in 2003,[34], 23,984 killed from 2004 through 2009 (with the exceptions of May 2004 and March 2009),[35] 652 killed in May 2004,[36] 45 killed in March 2009,[37] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. septembar 2009) 676 killed in 2010,[38] and 590 killed in 2011,[39] thus giving a total of 26,544 dead
  32. ^ „Amnesty: Iraq holds up to 30,000 detainees without trial”. CNN. 13. 9. 2010. Arhivirano iz originala 23. 10. 2010. g. Pristupljeno 6. 1. 2011. 
  33. ^ "Insurgent body count documents released." Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. jul 2020) Stars and Stripes. 1 October 2007. Number of convictions not specified.
  34. ^ „Mortality after the 2003 invasion of Iraq: a cross-sectional cluster sample survey” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 7. 9. 2015. g.  (242 KB). By Gilbert Burnham, Riyadh Lafta, Shannon Doocy, and Les Roberts. The Lancet, 11 October 2006
  35. ^ „The Human Cost of the War in Iraq: A Mortality Study, 2002–2006” (PDF).  (603 KB). By Gilbert Burnham, Shannon Doocy, Elizabeth Dzeng, Riyadh Lafta, and Les Roberts. A supplement to the October 2006 Lancet study. It is also found here: „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 28. 11. 2007. g. Pristupljeno 9. 5. 2012.  [40]
  36. ^ "Iraq Family Health Survey" New England Journal of Medicine 31 January 2008
  37. ^ Hagopian, Amy; Flaxman, Abraham D.; Takaro, Tim K.; Esa Al Shatari, Sahar A.; Rajaratnam, Julie; Becker, Stan; Levin-Rector, Alison; Galway, Lindsay; Hadi Al-Yasseri, Berq J.; Weiss, William M.; Murray, Christopher J.; Burnham, Gilbert; Mills, Edward J. (15. 10. 2013). „Mortality in Iraq Associated with the 2003–2011 War and Occupation: Findings from a National Cluster Sample Survey by the University Collaborative Iraq Mortality Study”. PLoS Medicine. 10 (10): e1001533. PMC 3797136Slobodan pristup. PMID 24143140. doi:10.1371/journal.pmed.1001533. 
  38. ^ „Iraq Body Count”. Pristupljeno 27. 4. 2014. 
  39. ^ „Iraq War Logs: What the numbers reveal”. Iraq Body Count. Pristupljeno 3. 12. 2010. 
  40. ^ Kim Gamel (23. 4. 2009). „AP Impact: Secret tally has 87,215 Iraqis dead”. Fox News. Pristupljeno 26. 4. 2014. 
  41. ^ 260 killed in 2003,[41] 15,196 killed from 2004 through 2009 (with the exceptions of May 2004 and March 2009),[42] 67 killed in March 2009,[43] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2012) and 1,100 killed in 2010,[44] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. januar 2013) thus giving a total of 16,623 dead
  42. ^ „Home and Away: Iraq and Afghanistan War Casualties”. CNN. Pristupljeno 30. 3. 2010. 
  43. ^ United States Department of Defense
  44. ^ „Ministry of Defence | Fact Sheets | Operations Factsheets | Operations in Iraq: British Fatalities”. Mod.uk. Arhivirano iz originala 11. 10. 2009. g. Pristupljeno 17. 10. 2009. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]