Računarsko kućište

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kućište računara Epl G4

Računarsko kućište je deo računara u kom se nalaze najvažniji delovi računara kao što su procesor, matična ploča, memorija i dr. Kućišta se obično prave od čelika, aluminijuma ili plastike, iako se koriste i drugi materijali, kao što su drvo i epoksija.[1]

Veličina[uredi | uredi izvor]

Računarska kućišta dolaze u mnogo različitih veličina i formata (engl. form factor). Danas se najviše koristi ATX format iako se sve više proizvode kućišta manjih veličina (mATX format). Kućišta se prilagođavaju formatu matične ploče, tako da postoje i matične ploče ATX, mATX, Mini-ITX i ostali formati.

Takođe kućište ima podjelu i po veličini, pa tako imamo mini tower, mid-sized tower i full-sized tower kućišta. Isto tako kućišta dolaze u raznim oblicima tako da imamo desktop ili pizza kućišta koja su položena vodoravno, te tanka kućišta koja su namijenjena za male prostore. Danas se veličina kućišta nastoji svesti na što manje dimenzije, tako da se sve više pojavljuje Mini-ITX standard koji najmanji format od svih navedenih. Već su najavljeni Mac Mini računari koji će biti veličine običnog CD-ROM uređaja dok proizvođači PC računara takvu kategoriju kućišta obično obeležavaju slovima SFF (Small Form Factor). Kompanija Intel već uveliko promoviše svoju tehnologiju postavljanja matičnih ploča u BTX formatu, ali ta tehnologija iziskuje i druge vrste kućišta.

Trenutno, najpopularnija forma kućišta je ATX, iako su microATX i ostala male forme kućišta takođe postale veoma popularne za raznovrsnost upotrebe. U visokom segmetnu slabo definisana XL-ATX specifikacija se pojavila oko 2009. godine. Ona se prostire dužinom matične ploče, može da primi četiri grafičke kartice sa hladnjacima sa dva slota. Neke XL-ATX matične ploče povećavaju širinu matične ploče takođe, kako bi se omogućilo više prostora za procesor, memoriju PWM i, u nekim slučajevima, drugo podnožje za procesor. Dok te tržišni udeo tih egzotičnih matičnih ploča veoma nizak, skoro svi slučajevi i ostali klasični slučajevi podržavaju XL-ATX (10 slotova za proširenje). Kompanije kao što su In Win Development, Shuttle Inc. i AOpen prvobitno su popularizovale mala kućišta, za koje je FlexATX bila najčešća veličina. Od 2010. Mini ITX je u širokom spektru zamenio FlexATX kao najčešči standard veličine matičnih ploča. Najnovije mini ITX matične ploče od kompanija Asus, Gigabyte, Zotac i Foxconn su ponudile istu odliku kao i matične ploče normalne veličine. Vrhunske mini ITX matične ploče podržavaju standarde desktop procesora, koriste standardna memoriska DIMM podnožja i PCI-E 16x slotove sa podrškom najbržih grafičkih kartica. Ovo omogućava korisnicima da izgrade potpuno razvijen vrhunski računar u znatno manjem kućištu. Kompanija Apple Inc. je takođe proizvela Mac Mini računar, čija je veličina slična standardu CD-ROM jedinice.

Tower kućišta su često kategorisana kao mini-tower, mid-tower ili full-tower. Full-tower kućišta su uglavnom 56 cm (22 in) ili viša i predviđena su da stoje na podu. Imaju između šest i deset pristupnih ležišta. Odnos spoljašnjih i unutrašnjih ležišta se menja, međutim, kako su se računarske tehnologije promenile od flopi diska i CD-ROMa do hard diskova velikih kapaciteta, USB flash diskova, i pešenja zasnovanih na mreži. Full-tower kućišta su napravnjena da skladište fajl servere koji obično serviraju podatke iz skupih CD-ROMova baza podataka koje sadrže više podataka nego hard diskovi koji su obično na raspolaganju. Otuda mnoga full-tower kućišta imaju vratanca koja se zaknjučavaju, kao i druge fizičke bezbednosne funkcije radi sprečavanja krađe diskova. Mid-tower kućišta su manja, oko 46 cm (18 in) visine sa dva do četiri eksterna ležišta. Mini-tower kućišta ih imaju uglavnom jedno ili dva. [2] Ovo je vrhunsko kućište namenjeno za desktop sisteme i ne sadrži bezbednosne funkcije.

Raspored[uredi | uredi izvor]

Kućišta računara obično sadrže limene jedinice za napajanje i ležišta, kao i zadnju ploču koja može da primi preriferne konektore koji vire iz matičnih ploča i slotova za proširenje. Većina slučajeva takođe ima dugme za napajanje ili prekidač, dugme za resetovanje, i LED pampicu koja označava status energije, kao i hard disk i mrežne aktivnosti (na nekim modelima). Kod nekih slučajeva ima i ugrađen ulazno/izlazni port (kao što je USB i port za slušalice) na prednjoj strani kućišta. Takvo kućište takođe sadrži i žice koje su potrebne za povezivanje ovih portova, prekidači i indikatori za matičnu ploču.

Mesta glavnih komponenti[uredi | uredi izvor]

Kućište računara
Kućište računara
  • Matična ploča je uglavnom zašrafnjena za kućište na najdužoj strani, a ona može biti na dnu ili sa strane sve zavisi od formata i orijentacije kućišta.
  • format kao što je ATX pruža i zadnji panel sa isečenim rupama za ulazno/izlazne portove obezbeđene integrisanim periferijama, kao i slotovima za proširenje koji kogu izložiti dodatne portove omogućene karticama za proširenje. Mnoga veća ATX kućišta mogu se koristiti sa matičnim pločama drugačijih faktora forme.[3]
  • montiranje napajanja se ranjlikuje od slučaja do slučaja, ali najčešće korišćeno mesto za njega (na zadnjem delu kućišta) i njegove prednosti/nedostaci su:

1. Vrh kućišta, uglavnom dozvonjava da ugrađeni ventilator na procesoru deluje kao pomoćni izduvni ventilator, ali izaziva da u procesor ulazi topao vazduh ugrejan od unutrašnjih komponenti u kućištu, što uzrokuje lošiju efikasnost prosesora i njegov kraći životni vek.

2. Donji deo kućišta, sa (uglavnom filtriranom) ventilacijom na dnu kućišta omogućava procesoru da uvlaći hladan vazduh spolja. Bez obzira na poziciju montiranja, procesor će uglavnom biti pričvršćen za kućište sa četiri šrafa da bi se podržala njegova težina.

  • Većina kućišta imaju ležišta na prednjoj strani; tipičan slučaj je ATX kućište koje ima ležišta od 5.25" i 3.5". U modernim računarima, bivši se koriste uglavnom za optičke uređaje, dok se kasniji koriste za hard diskove, flopi diskove i čitače kartica.
  • Dugmići i LED lampice se uglavnom nalaze na prednjoj strani kućišta; na nekim kućištima se nalaze i dodatni ulazno/izlazni portovi, monitori temperature i brzine procesora na istom tom području.
  • Ventilacioni otvori se često nalaze naprednjoj, zadnjoj, gornjoj, levoj strani kućišta, i ponekad na desnoj strani. Bez obzira gde se nalaze, njihova svrha je da puste da ulazi hladan vazduh u kućište, ili da izađe topao vazduh napolje. Veći otvori omogućavaju da se montiraju ventilaori za hlađenje na okolnim rupama za šrafljenje. Novija kućišta imaju nosače za veće ventilatore za hlađenje od 120 mm ili 140 mm za tiši rad nego od ranije uobičajnog od 80 mm.

Unutrašnjost kućišta[uredi | uredi izvor]

Do utrašnjih komponenti modernog tower kućišta dolazimo tako što otvaramo bočne panele. Gledajući spreda, pristup matičnoj ploči, procesoru, drajvovima i većini ventilatora dobijamo uklanjanjem leve strane panela. Uklanjanje desne strane panela se ređe radi da bi se došlo do prostora iza matične ploče. Ovaj prostor je posvećen upravljanju sa kablovima, jer bi rutirani kablovi ispred matične ploče izazvali poremećaje u protoku vazduha u ovom slučaju.

Alternativno, kućište može imati jedan veliki poklopac u obliku latiničnog slova U koji pokriva šasiju.

Da bi se sprečilo nagomilavanje prašine u kućištu, mnogi modeli imaju filtere za prašinu ispred ventilatora. Iako pravi metop pristupa prednjim filterima zavisi od modela kućišta, obično se zahteva uklanjanje celog prednjeg panela. Ono može ali ne mora zahtevati uklanjanje jednog ili oba bočna panela. Ako postoj bilo kakva sumnja, pogledajte priručnik za korišćenje.

Tradicionalno, većina kućišta računara zahteva posebne šrafove koji drže komponente i panele na mestu (matična ploča, grafička karta, procesor). Od 2000. postoji trend za kućišta sa manje alata, u kojima komponene se drže zajedno na plastičnim šinama, šrafovima, i ostalim metodama koje ne zahtevaju alat; ovo omogućava brzu montažu i izmenu kompjuterskog hardvera a takođe je jeftinije za proizvodnju.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Od 1990-ih godina, većina računarskih kućišta je bila jednostavnih pravougaonih oblika, i često su bila bež ili bele boje, sa malom pažnjom posvećenom na vizuelni dizajn. Dizajn bež kutije se još uvek može naći na velikom broju budžetskih računara sastavljenih od generičkih komponenti. Ova klasa računara je i dalje poznata kao bele kutije.

Preuređivanje računarskog kućišta je stil umetničkog preuređivanja kućišta, često da se skrene pažnja na upotrebu naprednih ili neobičnih komponenti. Od ranih 2000-ih, neka kućišta imaju providne bočne panele ili prozore od akrila tako da korisnici mogu da pogledaju unutra dok računar radi. Preuređena kućišta može da podrazumeva unutrašnje osvetljenje, prilagođenu boju, ili vodeni sistem za hlađenje. Neki ljudi iz hobija prave po narudžbini kućišta od cirovih materijala poput aluminijuma, čelika, stiropora ili drveta.

Proizvođači kućišta[uredi | uredi izvor]

Istaknute proizvođače obuhvataju Antec, BitFenix, Cooler Master, Corsair, Fractal Design, In Win Development, Lian Li, NZXT Corp., Phanteks, Rosewill, i Thermaltake.

Detekcija upada[uredi | uredi izvor]

Neka kućišta imaju prekidač (taster) koji se povezuje sa matičnom pločom. Kada se kućište otvori, pozicija prekidača se menja i sistem beleži ovu promenu. Firmver ili BIOS mogu biti konfigurisani da prijave ovaj događaj sledeći put kada se dogodi.

Ovaj fizički instrukcioni detekcioni sistem može pomoći vlasniku računara da detektuje neovlašćeno korišćenje računara. Međutim, većina takvih sistema su prilićno jednostavni za izgradnju; uljez koji poseduje znanje može da otvori kućište ili da promeni njegov sadržaj a da ne aktivira prekidač. U prošlosti, mnoga tower kućišta su bila namenjena za smeštaj fajl servera su imala vrata na zaključavanje koja su pokrivala eksterne drajvere. Ovo je bila bezbednosna funkcija namenjena za sprečavanje krađe CD-ROM diskova. U to vreme, CD-ROM kapacitet je bio veći od hard diskova koji su bili dostupni, i mnofo poslovnih kritičnih baza podataka su bili raspoređeni na ovom medijumu. Ove baze podataka su često bile veoma skupe ili sadržale vlasničke podatke, a samim tim bile mete povremene krađe.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „epoksi”. 
  2. ^ „CoolerMaster Cosmos II Ultra Tower Case Review”. Kuler master. 27. 01. 2012. Pristupljeno 28. 09. 2013. 
  3. ^ „PC Parts Buying Guide: Case - LAPTOP HUB”. Arhivirano iz originala 13. 05. 2016. g. Pristupljeno 23. 09. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]