Retimno (okrug)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Okrug Retimno
Περιφερειακή ενότητα Ρεθύμνου
Položaj
Država Grčka
PeriferijaKrit
Admin. centarRetimno
Površina1.496 km2
Stanovništvo2005.
 — broj st.86.532
 — gustina st.57,84 st./km2
 — ISO 3166-2GR-93
Poštanski broj74x xx
Registarske tabliceΡΕ
Oblasna oznaka283x0
Broj opština5
http://www.rethymnon.gr/

Okrug Retimno (grč. Περιφερειακή ενότητα Ρεθύμνου) je okrug u periferiji Krit i na istoimenom ostrvu Krit, u južnoj Grčkoj. Upravno središte okruga je istoimeni grad Retimno.

Okrug Retimno je uspostavljen 2011. godine na mestu nekadašnje prefekture, koja je imala isti naziv, obuhvat i granice.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Okrug Retimno je sa juga i severa okružena morem. Severna obala je egejska, a južna sredozemna. Sa istoka se okrug graniči sa okrugom Iraklion, a sa zapada okrugom Hanija.

Severni deo okruga je pitomiji i pogodniji za poljoprivredu, dok su središnji i južni deo okruga izrazito planinski i nepovoljniji za život. Tu se nalaze planine Lefka (jugozapad) i Idi (jugoistok). Južna obala je većim delom strma i teško pristupačna.

U području okruga Retimno preovlađuje izrazita sredozemna klima, jedino u najvišim delovima ona ima oštriji oblik.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Podela okruga na 5 opština: 1 - Retimno, 2 - Ajos Vasileos, 3 - Amari, 4 - Anogeja, 5 - Milapotamos
Grad Retimno, središte orkuga

U okviru područja okruga Retimno nalazi se niz praistorijskih i antičkih arheoloških lokaliteta, od kojih su najznačajniji oni iz vremena Minojske civilizacije. U 1. veku p. n. e. ostrvo pokoravaju Rimljani, koje u 4. veku nasleđuju Vizantijci. Vizantijska vladavina ostrvom i područjem današnjeg okruga obeležena je čestim napadima sa mora: prvo Vandala, zatim Slovena i na kraju Saracena. 1212. godine ostrvo osvaja Mletačka republika, koja će njime vladati do 1669. godine. Retimno postaje jedno od uporišta Mletaka na ostrvu, pa se tu razvija renesansna kultura. U osmanskim rukama celo ostrvo ostaje do 1898. godine, pri čemu je uticaj turske vlasti bio veoma veliki na život stanovništva. 1898. godine Krit dobija široku autonomiju pod posredstvom Grčke, da joj se konačno prisajedinio 1913. godine. 1898. godine ostrvo je podeljeno na četiri celine, što začetak današnjih okruga.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po poslednjim procenama iz 2005. godine okrug Retimno je imao oko 87.000 stanovnika, od čega oko 40% živi u sedištu okruga, gradu Retimnu.

Etnički sastav: Glavno stanovništvo okruga su Grci, od kojih mnogi vode poreklo od izbeglica iz Male Azije. Poslednjih decenija javljaju se i nekadašnji turisti kao novi stanovnici.

Gustina naseljenosti je ispod 60 st./km², što je osetno manje od proseka Grčke (oko 80 st./km²). Priobalni deo oko grada Retimna je mnogo bolje naseljen nego planinska oblast na jugu.

Upravna podela i naselja[uredi | uredi izvor]

Okrug Retimno se deli na 5 opština:

  1. Ajos Vasileos
  2. Amari
  3. Anogeja
  4. Milapotamos
  5. Retimno

Retimno je sedište okruga i jedino veće naselje (> 10.000 st.) u okrugu.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Tradicionalne privredne delatnosti u datom području Krita su pomorstvo i ribarstvo u priobalju i poljoprivreda u zaleđu (posebno gajenje maslina). Poslednjih decenija turizam je glavna privredna grana, a zahvaljujući njemu važne su i trgovina i usluge.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]