Rjurikoviči
| Rjurikoviči | |
|---|---|
.png) | |
| Vladarska titula | car, knez |
| Osnivač | Rjurik |
| Posljednji vladar | Vladimir Ljvovič (Galič) Fjodor (Kijev) |
| Vladavina | 862. |
| Izumiranje | 1598. |
| Smjena | Romanovi |
| Vjera | Pravoslavna (od 988) |
Rjurikoviči (rus. Рюриковичи, ukr. Рюриковичі, blr. Рурыкавічы) su bili jedna od dve dinastije koje su vladale Rusijom.
Osnivač dinastije je Rjurik, varjaški konung (knez), koji je na poziv Slovena došao u Novgorod da vlada zajedno sa svoja dva brata, Sineusom i Truvorom, 862. godine.[1] Posle njega je vladao Oleg (879—912), koji je prestonicu iz Novgoroda preselio u Kijev (Kijevska Rusija). Oleg se 882. godine proglasio za kijevskog kneza. Njegov sin Igor Rjurikovič (912—945) je dobio titulu velikog kneza. Posle njega Kijevskom Rusijom je vladala njegova žena Olga dok je nije nasledio Svjatoslav I Kijevski. Igorov i Olgin sin Svjatoslav je znatno proširio državu i porazio Hazare. Ratovao je i sa Vizantijom i pohodio Bugarsku. Ubili su ga Pečenezi i od njegove lobanje napravili pehar. Od 980. godine Kijevskom Rusijom vlada Vladimir, Svjatoslavljev sin, za vreme čije vladavine je Rusija primila hrišćanstvo (988) godine.
Nakon raspada Kijevske Rusije, najmoćnija država koja je na kraju nastala je Velika moskovska kneževina, u početku deo Vladimir-Suzdalja, koja je, zajedno sa Novgorodskom Republikom, uspostavila osnovu moderne ruske nacije.[2] Ivan III je odbacio kontrolu Zlatne Horde i konsolidovao celu centralnu i severnu Rusiju, vladajući njom kao „knez cele Rusije“.[3][4] Ivan IV je preuzeo titulu „car sve Rusije“ i transformisao državu u Rusko carstvo. Rjurikova loza je vladala do 1598. godine, nakon čega ih je nasledila kuća Romanovih, posle smutnog vremena.[5]
Grana dinastije Romanoviča vladala je jugozapadnom Rusijom i delom centralne Rusije. Ove teritorije su ujedinili Roman Veliki i njegov sin Danijel Romanovič, koga je 1253. godine krunisao papa Inoćentije IV[6] za kralja Galicije-Volinije. Nakon izumiranja loze, kneževinu su pripojile Poljska i Litvanija, a titula njenog kneza je na kraju prešla na vladara Austrougarske. Prema ukrajinskoj istoriografiji, kontinuirani suverenitet Rjurikida od 9. do 14. veka predstavlja deo istorijskog procesa Ukrajine.[7] U ukrajinskoj istoriografiji 19. veka, ukrajinski istoriograf Mihajlo Gruševski, koji je napisao knjigu pod sličnim imenom, rusku civilizaciju naziva Ukrajina-Rus.[8] Prema njegovim istraživanjima, Rusija se ne smatra da je završena 1240. godine, već da je samo malo pomerila svoj centar prema zapadu.[9][7]
Kao vladajuća dinastija, dinastija Rjurikova se držala u nekim delovima Rusije ukupno dvadeset i jednu generaciju po muškoj liniji, od Rjurika (umro 879) do Fjodora I od Rusije (umro 1598), u periodu od više od 700 godina. Oni su jedna od najstarijih kraljevskih kuća u Evropi, sa brojnim postojećim kadetskim ograncima.
Poreklo[uredi | uredi izvor]
Dinastiju Rjurikida je 862. godine osnovao Rjurik, varjaški knez. Naučni konsenzus[10] je da su Rusi nastali na području današnje primorske istočne Švedske oko osmog veka i da njihovo ime ima isto poreklo kao Roslagen u Švedskoj (sa starijim imenom Roden).[11][12][13]
Prema preovlađujućoj teoriji, ime Rus, kao i proto-finski naziv za Švedsku (*Ruotsi), potiče od staronordijskog izraza za „ljude koji veslaju“ (rods-), jer je veslanje bilo glavni način navigacije reka istočne Evrope, i da se može povezati sa švedskim obalskim područjem Roslagen (Rus-law) ili Roden, kako je to bilo poznato u ranijim vremenima.[14][15]
Ime Rus' bi tada imalo isto poreklo kao finski i estonski nazivi za Švedsku: Ruotsi and Rootsi.[15][16]
Primarna hronika daje sledeći izveštaj o tome kako je počela dinastija Rjurikoviča, datirajući je u vizantijske godine sveta 6368–6370 (860–862 nove ere):[17]
Vazali Varjaga su ih oterali nazad preko mora i, odbivši im dalji danak, krenule da upravljaju sobom. Među njima nije bilo zakona, već je pleme ustalo na pleme. Tako je među njima nastala nesloga, i oni su počeli da ratuju jedni protiv drugih. Rekoše sebi: „Potražimo kneza koji će nama vladati i suditi nam po zakonu.” Shodno tome, otišli su u inostranstvo kod Varjaških Rusa: ovi konkretni Varjazi su bili poznati kao Rusi, kao što se neki zovu Šveđani, a drugi Normani, Englezi i Gotlanđani, jer su tako nazvani. Čadi, Sloveni, Kriviči i Vepsi su tada govorili Rusima: „Zemlja je naša velika i bogata, ali u njoj nema reda. Dođite da upravljate i vladate nama. Tako su odabrali tri brata, sa svojim rođacima, koji su sa sobom poveli sve Ruse i odselili se. Najstariji, Rjurik, nastanio se u Novgorodu; drugi, Sineus, u Belozjorsku; a treći, Truvor, u Izborsku. Zbog ovih Varjaga, oblast Novgorod je postala poznata kao zemlja Rusa. Sadašnji stanovnici Novgoroda vode poreklo od varjaške rase, ali su ranije bili Sloveni [preže bo bѣša Slovѣni].
Čak i u Prvoj hronici postoji izvesna nejasnoća o specifičnostima priče, „otuda njihova paradoksalna izjava 'Novgorodci su Varjaškog porekla, jer su ranije bili Slovenci'.“ Međutim, arheološki dokazi kao što su „franački mačevi, a vrh korice mača i broš od kornjačevine“ na tom području sugerišu da je, u stvari, bilo skandinavskog stanovništva najkasnije tokom desetog veka.[18]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Rurik Dynasty (medieval Russian rulers) Britannica Online Encyclopedia
- ^ Excerpted from Glenn E. Curtis, ur. (1998). „Russia: A Country Study: Kievan Rus' and Mongol Periods”. Washington, D.C.: Federal Research Division of the Library of Congress. Arhivirano iz originala 27. 9. 2007. g. Pristupljeno 20. 7. 2007.
- ^ Grey, Ian (1972) [1964]. Ivan III and the Unification of Russia (2nd izd.). English Universities Press. ASIN B004GV3YAM.
- ^ May, T. „Khanate of the Golden Horde”. accd.edu. Arhivirano iz originala 7. 6. 2008. g. Pristupljeno 27. 12. 2007.
- ^ „Rurik Dynasty Lays Claim to Kremlin”. The Moscow Times. 16. 6. 2010. Pristupljeno 24. 10. 2022.
- ^ Maiorov, A.V. „The Imperial Purple of the Galician-Volynian Princes” (PDF) (na jeziku: ruski). 94 (47): 147—161. doi:10.17223/18572685/36/8.
- ^ a b Paul Robert Magocsi, A History of Ukraine: The Land and Its People, str. 23—24
- ^ „Mykhaylo Hrushevsky | Ukrainian historian | Britannica”. www.britannica.com. Pristupljeno 15. 11. 2021.
- ^ Andrew Wilson, The Ukrainians: Unexpected Nation, str. 2
- ^ „The Vikings at home”. HistoryExtra. Pristupljeno 24. 5. 2020.
- ^ „Kievan Rus”. World History Encyclopedia. Pristupljeno 24. 5. 2020.
- ^ „The Vikings (780–1100)”. www.metmuseum.org. Pristupljeno 24. 5. 2020.
- ^ „Viking Tours Stockholm, 20 Historical Cultural Transported Tours”. Sweden History Tours. Pristupljeno 24. 5. 2020.
- ^ Blöndal, Sigfús (1978). The Varangians of Byzantium. Cambridge University Press. str. 1. ISBN 9780521035521.
- ^ a b Stefan Brink, 'Who were the Vikings?', in The Viking World, ed. by Stefan Brink and Neil Price (Abingdon: Routledge, 2008), pp. 4–10 (pp. 6–7).
- ^ "Russ, adj. and n." OED Online, Oxford University Press, June 2018, www.oed.com/view/Entry/169069. Retrieved 12 January 2021.
- ^ The Russian Primary Chronicle, translated by Samuel Hazzard Cross and Olgerd Sherbowitz-Wetzor, pp. 59–60. For original, see here.
- ^ Franklin, Simon, and Jonathan Shepherd. The Emergence of Rus 750–1200. Harlow, Essex: Longman Group, Ltd., 1996. pp. 38–39.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Jelačić, Aleksej (1929). Istorija Rusije. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Miljukov, Pavel (1939). Istorija Rusije. Beograd: Narodna kultura.
- Billington, J. (2010). The Icon and Axe: An Interpretative History of Russian Culture. New York: Vintage.
- CRISP, OLGA; Billington, James H. (1970). „Review of THE ICON AND THE AXE, AN INTERPRETATIVE HISTORY OF RUSSIAN CULTURE”. History. 55 (185): 431. JSTOR 24407647. Pristupljeno 2021-02-27.
- Blum, J. (1971). Lord and Peasant in Russia from the Ninth to the Nineteenth Century. Princeton, NJ: Princeton University Press.
- Crisp, Olga (1963). „Book Review: Lord and Peasant in Russia by J. Blum”. The Slavonic and East European Review. 41 (97): 559—561. JSTOR 4205488.
- Anderson, M. S. (1962). „Book Review: Lord and Peasant in Russia by J. Blum”. The Economic History Review. 15 (1): 180—181. JSTOR 2593312. doi:10.2307/2593312.
- Bogatyrev, S. (Ed.). (2004). Russia Takes Shape. Patterns of Integration from the Middle Ages to the Present. Helsinki: Finnish Academy of Science and Letters.
- Bogatyrev, Sergei; Swift, John (2007). „Review of Russia Takes Shape: Patterns of Integration from the Middle Ages to the Present”. The Slavonic and East European Review. 85 (1): 157—158. JSTOR 4214409. Pristupljeno 2021-02-27.
- Weeks, Theodore R.; Bogatyrev, Sergei (2005). „Review of Russia Takes Shape: Patterns of Integration from the Middle Ages to the Present”. The Russian Review. 64 (4): 696—697. JSTOR 3664239. Pristupljeno 2021-02-27.
- Bushkovitch, P. (2011). A Concise History of Russia (Illustrated edition). Cambridge, UK: Cambridge University Press.
- Bushkovitch, Paul.; Hosking, Geoffrey (2013). „Review of A Concise History of Russia, Bushkovitch, Paul.”. The Slavonic and East European Review. 91 (4): 896—898. JSTOR 10.5699/slaveasteurorev2.91.4.0896. doi:10.5699/slaveasteurorev2.91.4.0896. Pristupljeno 2021-02-27.
- Martin, Janet; Bushkovitch, Paul (2012). „Review of A Concise History of Russia. Cambridge Concise Histories”. Russian Review. 71 (4): 682—683. JSTOR 23263942. Pristupljeno 2021-02-27.
- Cherniavsky, M. (Ed.). (1970). The Structure of Russian History: Interpretive Essays. New York, NY: Random House.
- Christian, D. (1998). A History of Russia, Central Asia and Mongolia (2 vols.). Hoboken, NJ: Wiley-Blackwell.
- Allsen, Thomas T.; Christian, David (2000). „Review of A History of Russia, Central Asia and Mongolia. Vol. 1, Inner Eurasia from Prehistory to the Mongol Empire”. The Journal of Asian Studies. 59 (3): 723—725. JSTOR 2658966. doi:10.2307/2658966. Pristupljeno 2021-02-27.
- Halperin, Charles J.; David, Christian (1999). „Review of A History of Russia, Central Asia and Mongolia, Volume 1, Inner Eurasia from Prehistory to the Mongol Empire”. The Russian Review. 58 (4): 694—695. JSTOR 2679249. Pristupljeno 2021-02-27.
- Jackson, Peter; Christian, David (2001). „Review of Inner Eurasia from Prehistory to the Mongol Empire, Vol. 1 of a History of Russia, Central Asia and Mongolia”. Journal of World History. 12 (1): 198—201. JSTOR 20078885. S2CID 161736001. doi:10.1353/jwh.2001.0015. Pristupljeno 2021-02-27.
- Christian, David; Haining, Thomas Nivison (1999). „Review of A History of Russia, Central Asia and Mongolia. Volume 1: Inner Eurasia, from Prehistory to the Mongol Empire”. The Slavonic and East European Review. 77 (3): 548—550. JSTOR 4212924. Pristupljeno 2021-02-27.
- Connolly, R. (2020). The Russian Economy: A Very Short Introduction. Oxford: Oxford University Press.
- Figes, O. (2022). The Story of Russia. New York: Metropolitan Books.
- Forsyth, J. (1992). A History of the Peoples of Siberia: Russia's North Asian Colony 1581–1990. Cambridge, UK: Cambridge University Press.
- Anderson, David G.; Forsyth, James (1995). „Review of A History of the Peoples of Siberia: Russia's North Asian Colony”. Cambridge Anthropology. 18 (3): 78—80. JSTOR 23818763. Pristupljeno 2021-02-27.
- Forsyth, James; Pierce, Richard A. (1993). „Review of A History of the Peoples of Siberia: Russia's North Asian Colony 1581-1990”. The American Historical Review. 98 (4): 1290—1291. JSTOR 2166736. doi:10.2307/2166736. Pristupljeno 2021-02-27.
- Freeze, G. L. (2009). Russia: A History (Revised edition). Oxford, UK: Oxford University Press.
- Grousset, R. (1970). The Empire of the Steppes: A History of Central Asia (N. Walford, Trans.). New Brunswick: Rutgers University Press.
- Huddle, Frank, Jr. (1971). „René Grousset. The Empire of the Steppes: A History of Central Asia. Translated from the French by Naomi Walford. New Brunswick: Rutgers University Press. 1970.”. The American Historical Review. 76 (4): 1204—1205. doi:10.1086/ahr/76.4.1204. Pristupljeno 2021-02-09.
- Lieven, D., Perrie, M., & Suny, R. (Eds.). (2006). The Cambridge History of Russia (3 vols.). Cambridge: Cambridge University Press.
- Pipes, R. (1974). Russia Under the Old Regime. New York, NY: Charles Scribner's Sons.
- Pipes, Richard; Treadgold, Donald W. (1975). „Review of Russia under the Old Regime.”. Slavic Review. 34 (4): 812—814. JSTOR 2495731. Pristupljeno 2021-02-27.
- Riasanovsky, Nicholas V.; Pipes, Richard (1976). „Review of Russia under the Old Regime”. The Russian Review. 35 (1): 103—104. JSTOR 127659. doi:10.2307/127659. Pristupljeno 2021-02-27.
- Pipes, Richard; KAPLAN, HERBERT H. (1977). „Review of Russia Under the Old Regime”. The Polish Review. 22 (4): 94. JSTOR 25777529. Pristupljeno 2021-02-27.
- Pipes, Richard; Atkinson, Dorothy (1976). „Review of Russia under the Old Regime”. The American Historical Review. 81 (2): 423—424. JSTOR 1851283. doi:10.2307/1851283. Pristupljeno 2021-02-27.
- Riasanovsky, N. V. (2018). A History of Russia (9th edition). Oxford: Oxford University Press.
- Shubin, D. H. (2005). A History of Russian Christianity (4 vols.). New York: Agathon Press
- Thompson, J. M., & Ward, C. J. (2017). Russia: A Historical Introduction from Kievan Rus’ to the Present (8th edition). London, UK: Routledge.
- Alef, G. (1983). Rulers and Nobles in 15th-Century Muscovy. London, UK: Variorum.
- Birnbaum, H., Flier, M. S., & Rowland, D. B. (1984). Medieval Russian Culture. Berkeley, CA: University of California Press.
- Black, J. (Ed.). (1999). The Development of Russian Military Power, 1453–1815. In European Warfare, 1453–1815. New York: Macmillan.
- Lohr, E. & Poe, M. (Eds.). (2002). The Military and Society in Russia 1450-1917: 1450-1917. Leiden: Brill.
- Lohr, Eric; Poe, Marshall; Hartley, Janet (2004). „Review of The Military and Society in Russia, 1450-1917”. Slavic Review. 63 (1): 182—183. JSTOR 1520306. Pristupljeno 2021-02-27.
- Dunning, Chester; Lohr, Eric; Poe, Marshall (2004). „Review of The Military and Society in Russia, 1450-1917”. The Russian Review. 63 (2): 329—330. JSTOR 3664095. Pristupljeno 2021-02-27.
- Hacker, Barton C.; Lohr, Eric; Poe, Marshall (2005). „Review of The Military and Society in Russia, 1450-1917”. The Sixteenth Century Journal. 36 (2): 497—498. JSTOR 20477386. doi:10.2307/20477386. Pristupljeno 2021-02-27.
- Lohr, Eric; Poe, Marshall; Devries, Kelly; Reese, Roger R. (2004). „Review of The Military and Society in Russia, 1450–1917”. The Journal of Modern History. 76 (4): 1002—1004. JSTOR 10.1086/427608. doi:10.1086/427608. Pristupljeno 2021-02-27.
- Martin, J. (2007). Medieval Russia, 980–1584. Cambridge University Press.
- ANGOLD, MICHAEL; Martin, Janet; Franklin, Simon; Shepard, Jonathan (1998). „Review of Medieval Russia 980–1584. (Cambridge Medieval Textbooks.); The Emergence of Rus 750–1200. (Longman History of Russia.)”. History. 83 (269): 120—123. JSTOR 24423749. Pristupljeno 2021-02-27.
- Kaiser, Daniel H.; Martin, Janet (1997). „Review of Medieval Russia, 980-1584”. The Russian Review. 56 (3): 464—465. JSTOR 131767. doi:10.2307/131767. Pristupljeno 2021-02-27.
- Meyendorff, J. (1997). Byzantium and the Rise of Russia: A Study of Byzantino-Russian Relations in the Fourteenth Century. St Vladimirs Seminary Press.
- Angold, Michael; Meyendorff, John (1982). „Review of Byzantium and the Rise of Russia. A Study of Byzantino-Russian Relations in the Fourteenth Century”. The English Historical Review. 97 (384): 587—590. JSTOR 570066. doi:10.1093/ehr/XCVII.CCCLXXXIV.587. Pristupljeno 2021-02-27.
- Oikonomides, N.; Meyendorff, John (1983). „Review of Byzantium and the Rise of Russia: A Study of Byzantino-Russian Relations in the Fourteenth Century”. The International History Review. 5 (3): 460—461. JSTOR 40105325. Pristupljeno 2021-02-27.
- Nicolle, D., & PhD, D. N. (1999). Armies of Medieval Russia, 750-1250 (Illustrated edition). Osprey Publishing.
- Ostrowski, D., & Poe, M. T. (Eds.). (2011). Portraits of Old Russia: Imagined Lives of Ordinary People, 1300-1745. London, UK: Routledge.
- Pesenson, Michael A.; Ostrowski, Donald; Poe, Marshall T. (2013). „Review of Portraits of Old Russia: Imagined Lives of Ordinary People, 1300–1725”. The Slavic and East European Journal. 57 (4): 698—699. JSTOR 24642516. Pristupljeno 2021-02-27.
- Raffensperger, Christian; Ostrowski, Donald; Poe, Marshall (2012). „Review of Portraits of Old Russia: Imagined Lives of Ordinary People, 1300-1725”. Russian Review. 71 (1): 148—149. JSTOR 41409445. Pristupljeno 2021-02-27.
- Paszkiewicz. H. (1954). The Origin of Russia. Chicago: The University of Chicago Press.
- Vernadsky, George (1955). „Reviewed work: The Origin of Russia, Henryk Paszkiewicz”. Speculum. 30 (2): 293—301. JSTOR 2848497. doi:10.2307/2848497.
- Jakobson, Roman (1955). „Reviewed work: The Origin of Russia, Henryk Paszkiewicz”. The American Historical Review. 61 (1): 106—108. JSTOR 1845345. doi:10.2307/1845345.
- Presniakov, A. E. (1970). The Formation of the Great Russian State. A Study of Russian History in the Thirteenth to Fifteenth Centuries. (A. E. Moorhouse, Trans.) Chicago: Quadrangle Books.
- O'Brien, C. Bickford; Presniakov, Aleksandr E.; Moorhouse, A. E.; Rieber, A. J. (1971). „Review of The Formation of the Great Russian State: A Study of Russian History in the Thirteenth to Fifteenth Centuries”. The Russian Review. 30 (3): 313—314. JSTOR 128155. doi:10.2307/128155. Pristupljeno 2021-03-12.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
| Ostale | |
