Saluen

Koordinate: 16° 11′ 39″ N 97° 35′ 00″ E / 16.19417° S; 97.58333° I / 16.19417; 97.58333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Saluen
Reka Saluen u Kini kod grada Lijuku
Sliv reke Saluen
Opšte informacije
Dužina3.289 km (2.044 mi)[1] km
Basen324.000 km2
Pr. protok6.600 m3/s (230.000 cu ft/s)[2] ​m3s
Plovnost120 km od ušća
Vodotok
IzvorTibetanska visoravan
Koor. izvora32° 43′ 47″ N 92° 13′ 58″ E / 32.72972° S; 92.23278° I / 32.72972; 92.23278[3]
V. izvora5.400 m
UšćeAndamansko more
Koor. ušća16° 11′ 39″ N 97° 35′ 00″ E / 16.19417° S; 97.58333° I / 16.19417; 97.58333
Geografske karakteristike
Država/e Kina,  Mjanmar,  Tajland
PritokePai River, Moei River, Gyaing River, Nam Pang River, Teng River, Nam Hka
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Saluen (kin: 怒江, bur. Thanlwin Myit) je reka u Kini i Mjanmaru (delom je granična reka prema Tajlandu). Sa 2.980 km dužine, to je druga najduža reka u Jugoistočnoj Aziji, posle Mekonga.[1] Dolina reke Saluen je slabo naseljena, ali je bogata biljnim i životinjskim svetom.

Reka Saluen izvire na Tibetanskoj visoravni (planine Ćinghaj), ispod glečera na 5.450 metara nadmorske visine. Potom teče ka jugoistoku kroz kinesku provinciju Junan. U Mjanmaru Saluen protiče kroz saveznu državu Šan. Uliva se u Andamansko more.

Predeo u gornjem toku reke Saluen, gde ona teče paralelno sa rekama Mekong i Jangcekjang (Tri paralelne reke Junana), zaštićeno je prirodno područje (Svetska baština).

Geografija i imenovanje[uredi | uredi izvor]

Reka Saluen u blizini Bingdžonglua, Junan

Sliv Saluena obuhvata oko 324.000 km2 (125.000 sq mi), od čega je 52 posto u Kini, 41 posto u Burmi i 7 posto u Tajlandu.[4] Sliv je izuzetno dug i uzak, nalazi se između rečnih sistema Iravadi i Bramaputra na zapadu i Mekong sistema na istoku, i deli kraću granicu sa sistemom Jangcekjang na severu.[4] Sa srednjom nadmorskom visinom od 3.515 m (11.532 ft), sliv Saluen uključuje brojne zaleđene planinske vence, i reka velikim delom teče na velikoj nadmorskoj visini.[2] U Kini se sliv Saluen nalazi u Tibetskoj autonomnoj oblasti i Junanu. U Burmi Saluen protiče kroz državu Šan, državu Kaja, državu Karen i državu Mon. U Tajlandu se Saluen graniči samo sa provincijom Mae Hong Son, sa pritokama koje se protežu u provincije Đijang Maj, Tak i Kančanaburi.

Prosečna brzina protoka na kinesko-burmanskoj granici je 68,74 km3 (55.730.000 acre⋅ft) godišnje, ili oko 2.200 m3/s (78.000 cu ft/s).[4] Duž granice Burme i Tajlanda, Saluen nosi prosečan godišnji protok od 200 km3 (160.000.000 acre⋅ft) ili više od 6.300 m3/s (220.000 cu ft/s).[4] Procenjeni protok na ušću je 210 km3 (170.000.000 acre⋅ft) godišnje, ili 6.600 m3/s (230.000 cu ft/s).[2] Oko 89 odsto godišnjeg toka se dešava u sezoni monsuna (od sredine maja do novembra), a samo 11 odsto u ostatku godine.[5]

Stanovništvo sliva Saluena se procenjuje na 24 miliona ili 76 osoba/km2. Oko 10 miliona ljudi živi pored ili u blizini reke. Ljudi u slivu Saluena predstavljaju veliku raznolikost etničkih grupa. U Kini, sliv Saluen je dom za Blange, Derunge, Lise, Nue, Palaunge (Deang), Šane, Tibetance i Vae. U Burmi i Mjanmaru, glavne etničke grupe uključuju Aka, Lahu, Lisu, Hmong, Kačin, Karen, Kareni, Kokang, Pa'O, Šan i Jao.[6] Najveća gustina naseljenosti je u državi Mon (300 ljudi/km2) i Junanu (100 ljudi/km2), dok je najmanja gustina naseljenosti na Tibetu (5 osoba/km2).[5]

Gornji Saluen (Kina)[uredi | uredi izvor]

Saluen potiče iz planina Tangula na centralnoj Tibetanskoj visoravni. Izvorište se nalazi u blizini vrha Dengka, istočno od Tangulskog prevoja.[7] Najviši izvor je glečer Đangmejergang Galou, 5.432 m (17.822 ft) iznad nivoa mora.[3] Različiti vodotoci teku jugozapadno kroz visoke planinske doline i akumuliraju se u jezeru Kona, na 4.594 m (15.072 ft).[8] Nizvodno od jezera, tibetanski deo reke naziva se Gjalmo Nagku, „crna reka“. U Tibetu reka teče uglavnom unutar prefekture Nagku.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Lehner, B., Verdin, K., Jarvis, A. (2008): New global hydrography derived from spaceborne elevation data. Eos, Transactions, AGU, 89(10): 93–94.
  2. ^ a b v Baronas, J. Jotautas; Stevenson, Emily I.; Hackney, Christopher R.; Darby, Stephen E.; Bickle, Michael J.; Hilton, Robert G.; Larkin, Christina S.; Parsons, Daniel R.; Myo Khaing, Aung; Tipper, Edward T. (2020). „Integrating Suspended Sediment Flux in Large Alluvial River Channels: Application of a Synoptic Rouse‐Based Model to the Irrawaddy and Salween Rivers”. Journal of Geophysical Research: Earth Surface. 125 (9). Bibcode:2020JGRF..12505554B. ISSN 2169-9003. doi:10.1029/2020JF005554Slobodan pristup. 
  3. ^ a b v „中国科学家确定雅鲁藏布江等四条国际河流源头” (na jeziku: kineski). ScienceNet. 2011-08-22. Pristupljeno 2021-02-03. 
  4. ^ a b v g „Transboundary River Basin Overview – Salween” (PDF). Food and Agriculture Organization of the United Nations. 2011. Pristupljeno 3. 11. 2020. 
  5. ^ a b „Strategic Environmental Assessment of the Myanmar Hydropower Sector” (PDF). World Bank. 2018. Pristupljeno 7. 11. 2020. 
  6. ^ Johnston, Robyn; et al. (jul 2017). „State of Knowledge: River Health in the Salween” (PDF). CORE. Pristupljeno 7. 11. 2020. 
  7. ^ Björnsson et al. 2011, str. 1174.
  8. ^ Cui, Jiangpeng; Tian, Lide; Biggs, Trent W.; Wen, Rong (2017). „Deuterium-excess determination of evaporation to inflow ratios of an alpine lake: Implications for water balance and modeling”. Hydrological Processes. 31 (5): 1034—1046. Bibcode:2017HyPr...31.1034C. ISSN 0885-6087. S2CID 132522836. doi:10.1002/hyp.11085. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]