Samba (softver)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Logo Samba softvera

Samba je program koji omogućava pristup mrežnim diskovima na različitim operativnim sistemima po mrežnom protokolu SMB/CIFS. Ima klijent-server pristup. To je slobodan softver, izdat pod licencom GNU.

Počevši od treće verzije obezbeđuje zaštitu datoteka i štampanje za različite klijente (Juniks, Microsoft Windows) i može se integrisati sa operativnim sistemom, ili proglasiti za glavni domen kontroler (PDC), ili kao član domena. Takođe može biti deo i domena aktivnog direktorijuma.

Samba radi na većini Juniksolikih sistema, kao što su Linuks, Posiks, kompatibilan je i sa Solarisom i Mac OS serverom, BSD, u OS/2. Samba je uključen u skoro sve distribucije linuksa.

Nastanak[uredi | uredi izvor]

Endru Triddžel je razvio prvu verziju sambe na Juniksu 1992. godine na Australijskom nacionalnom univerzitetu. Program „NBServer 1.5" je objavljen u decembru 1993. Triddžel je kasnije saznao da je u velikoj meri protokol sličan onome koji se koristi i u drugim mrežnim sistemima, uključujući i Majkrosoft LAN Menadžer. Ova činjenica je pomogla da se postigne mrežna interoperabilnost sa Majkrosoft operativnim sistemima.

Samba je prvobitno nazvan SMBserver, ali ime je promenjeno zbog protesta kompanije „Sintaksa“, koja je vlasnik žiga „SMBserver», zbog povrede žiga prava.

Novija istorija[uredi | uredi izvor]

Verzija 3.0.0 izdata 23. septembra 2003, i bila je u to vreme jedna od najvećih unapređenja. Samba server je u mogućnosti da se prijavi na domen aktivnog direktorijuma, mada ne i kao domen kontroler. U naknadnim verzijama 3.0 dodate su nove funkcije. Poslednje ažuriranje ove verzije 3.0.37 objavljeno je 1. oktobra 2009. godine.

Verzija 3.1 je samo korišćena za razvoj.

Verzija 3.3.0 izdata 27. januara 2009. Poslednje ažuriranje 3.3.10.

Verzija 3.4.0 izdata 3. jula 2009.

Verzija 3.4.5 objavljena 19. januara 2010. To je najnovija stabilna verzija sambe 3.4.

Verzija 3.5.6 objavljen 8. oktobra 2010. U ovom trenutku ovo je poslednja stabilna verzija.

Glavna inovacija u razvoju verzije 4.0 biće u tome da će Samba server moći da se proglasi za kontroler domena aktivnog direktorijuma. Ova funkcija je implementirana u verzijama 3.4, ali u veoma ograničenoj formi. Nakon tri godine razvoja, prvo tehničko izdanje 4.0.0TP1 je objavljeno u januaru 2009. Nakon toga, alfa izdanja pojavljuju se redovno. Najnovija verzija 4.0.0-alpha14 objavljena je 24. decembra 2010.

Poređenje sa Windows Serverom[uredi | uredi izvor]

Glavne razlike u odnosu na Windows Server su:

  • Nedostatak podrške za grupna ovlašćenja (Grup polisi) u ranijim verzijama (indirektna podrška postoji u verziji 3.4, dok je u verziji 4.0 u potpunosti omogućena)
  • Nedostatak postavki za korisničke profile i računare
  • Nedostatak podrške čvorova infrastrukture (lokacije) i direktorijuma replikacije.

Još jedna osobina koje treba razmotriti jeste da samba radi samo preko TCP/IP protokola, dok sličnu uslugu za Windows mogu obezbediti i IPX i NetBEUI protokoli. Međutim, Majkrosoft se u novijim verzijama operativnog sistema Windows fokusirao na NBT, tako da ova razlika postaje irelevantna.

Prema ITLabs, u višekorisničkom radu, u brzini rada, kao i štampi datoteka u ulozi servera Samba je više od dva puta brža u odnosu na Windows Server 2003 u istim ulogama.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]