Samoa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nezavisna Država Samoa
Independent State of Samoa  (engleski)
Malo Saʻoloto Tutoʻatasi o Sāmoa  (samoanski)
Krilatica: Самоа се заснива на Богу
(engl. Independent State of Samoa)
(sam. Fa'avaei le Atua Samoa)
Himna: Барјак слободе[1]
(engl. The Banner of Freedom)
(sam. O le fuʻa o le saʻolotoga o Samoa)

Lokacija Samoe u Tihom okeanu

Glavni gradApija
Službeni jezik
Vladavina
Oblik državeUnitarna jednopartijska parlamentarna demokratija sa primesama monarhije
 — O le Ao o le MaloVa'aletoa Sualauvi II
 — PremijerNaomi Mataʻafa
Istorija
NezavisnostOd Novog Zelanda
1. januara 1962.
Geografija
Površina
 — ukupno2.831 km2(174)
 — voda (%)0,3
Stanovništvo
 — 2016.[2][3]195.843(188)
 — gustina69,18 st./km2
Ekonomija
ValutaSamoanska tala
 — stoti deo valute‍100 сена‍
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC +13
Internet domen.ws
Pozivni broj+685

Samoa (engl. Samoa, sam. Sāmoa), ili zvanično Nezavisna Država Samoa (engl. Independent State of Samoa, sam. Malo Saʻoloto Tutoʻatasi o Sāmoa), poznata i kao Zapadna Samoa, je ostrvska država u južnom Pacifiku, u Polineziji, Okeanija.[4] Ova država obuhvata veći, zapadni, deo arhipelaga Samoa, pa se zove još i Zapadna Samoa, za razliku od Istočne (Američka Samoa − američka teritorija).

Pre sticanja nezavisnosti bila je UN protektorat, novozelandska administrativna prekomorska teritorija i nemačka kolonija. Nalazi se 2900 км severoistočno od Novog Zelanda. Površina iznosi 2831 км², a glavni grad je Apija sa 40.000 stanovnika.[5] Glavni izvozni proizvodi Samoe su riba i kopra.

Samoa je unitarna parlamentarna demokratija sa jedanaest administrativnih delova. Ova suverena država je članica Komonvelta nacija. Zapadna Samoa primljena je u Ujedinjene nacije 15. decembra 1976.[6] Čitava ostrvsku grupu, koja uključuje Američku Samou, evropski istraživači su pre 20. veka nazivali „Navigatorska ostrva” zbog samoanskih pomorskih veština.[7][8] Ovom zemljom je upravljao Novi Zeland do njene nezavisnosti 1962.

U julu 2017. godine Tuimalealifano Valetoa Sualauvi II postao je šef države, nasledivši Tui Atua Tupua Tamasese Efija. Premijer Tuilaepa vratio se na vlast nakon snažne pobede u martu 2016. godine, čime je započeo peti mandat premijera.[9]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Samoa je bila naseljena već 1000 godina p. n. e. Ostrva su otkrili Holanđani u prvoj polovini 18. veka, a potom su ih istraživale francuske pomorske ekspedicije.

Ugovorom iz Berlina 1899. Nemačka i SAD podelile su arhipelag Samoa. SAD su uzele manji, istočni deo arhipelaga, današnja Američka Samoa, a Nemačka veći, zapadni deo - tzv. Nemačka Samoa. Na početku Prvog svetskog rata Novi Zeland je bez borbe preuzeo Zapadnu Samou od Nemačke.[10] Ona je 1959. godine stekla samoupravu, a nezavisnost 1962. godine[5], a za dan nezavisnosti izabran je 1. jun.[11][12]

Društvene odlike[uredi | uredi izvor]

Prema proceni iz 2004. godine, Samoa ima 181.000 stanovnika, od kojih 22% naseljava urbano, a 78% ruralno područje. Veći gradovi su Apija, Siumu, Falealulo, Fagamalo. Većinu stanovništva čine Samoanci (Polinežani) sa 92,6%, dok ostatak čine Evronežani, sa 7,4%. Glavna religija Samoe je hrišćanstvo, i to mahom protestantizam, sa 97%. Nešto malo, oko 2% čine bahaji, dok ostali vernici čine 1% populacije. Samoa je po površini 167, a po broju stanovnika 175. od 195 država sveta.

Samoa je po uređenju konstitutivna monarhija, a službeni jezici su samoanski i engleski jezik. Ona ima budžet od 95,30 miliona $, a prosečan BDP po stanovniku iznosi 1.750 $. Monetarna jedinica Samoe je samoanska tala (100 sena). Od većih i značajnijih organizacija, Samoa je članica Ujedinjenih nacija (od 1976), Komonvelta, Svetske zdravstvene organizacije i MMF-a.[5]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Dva glavna ostrva Samoe: Savaji (severno) i Upolu (južno)

Samoa zauzima zapadni deo istoimenog arhipelaga, a sastoji se od 9 ostrva, od kojih su najveća Savaji i Upolu. Glavni grad Samoe, Apija, smešten je na ostrvu Upolu. Ostrvo Savaji nalazi se u severozapadnom, a Upolu u jugoistočnom delu države. Ova dva ostrva odvojena su prolazom Apolima. Površina države iznosi 2.842 km².

Geologija i reljef[uredi | uredi izvor]

Ostrvo Upolu

Veća ostrva su brdovita i vulkanskog porekla, mestimično okružena koralnim grebenima.

Vode[uredi | uredi izvor]

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima je topla tropska s malim temperaturnim kolebanjima tokom godine i velikim količinama padavina.[13] Temperature se kreću od 23 °C do 30 °C. Bujne tropske šume pokrivaju polovinu teritorije. Vegetacija je tropska (jedinstvena za ova ostrva).[5]

Klima Apije
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Maksimum, °C (°F) 30,4
(86,7)
30,6
(87,1)
30,6
(87,1)
30,7
(87,3)
30,4
(86,7)
30,0
(86)
29,5
(85,1)
29,6
(85,3)
29,9
(85,8)
30,1
(86,2)
30,3
(86,5)
30,5
(86,9)
30,22
(86,39)
Minimum, °C (°F) 23,9
(75)
24,2
(75,6)
24,0
(75,2)
23,8
(74,8)
23,4
(74,1)
23,2
(73,8)
22,6
(72,7)
22,8
(73)
23,1
(73,6)
23,4
(74,1)
23,6
(74,5)
23,8
(74,8)
23,48
(74,27)
Količina padavina, mm (in) 489,0
(19,252)
368,0
(14,488)
352,1
(13,862)
211,2
(8,315)
192,6
(7,583)
120,8
(4,756)
120,7
(4,752)
113,2
(4,457)
153,9
(6,059)
224,3
(8,831)
261,7
(10,303)
357,5
(14,075)
2,965
(116,733)
Izvor: World Meteorological Organization (UN)[14]

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Himna Samoe na veb-sajtu Jutjub, Pristupljeno 3. jula 2018. godine
  2. ^ Nacionalna agencija za statistiku
  3. ^ „Population & Demography Indicator Summary”. Samoa Bureau of Statistics. Arhivirano iz originala 3. 4. 2019. g. Pristupljeno 25. 6. 2018. 
  4. ^ „United Nations Statistics Division - Standard Country and Area Codes Classifications”. Arhivirano iz originala 13. 07. 2011. g. Pristupljeno 10. 04. 2014. 
  5. ^ a b v g Denis Šehić, Atlas Amerike, Australije i Okeanije. Politika, 1. izd. . Београд. 2007. ISBN 978-86-86809-01-8. 
  6. ^ „List of Member States: S”. United Nations. Pristupljeno 27. 11. 2007. 
  7. ^ „The Navigator Islands”. The Argus. 2. 1. 1882. 
  8. ^ „Samoa – The Heart of Polynesia”. Polynesian Culture Center. Arhivirano iz originala 24. 7. 2011. g. 
  9. ^ „Samoa country profile”. BBC News. 23. 1. 2018. 
  10. ^ „Imperialism as a Vocation: Class C Mandates”. Arhivirano iz originala 25. 08. 2007. g. Pristupljeno 27. 11. 2007. 
  11. ^ "Celebration of Samoa’s Independence Day", Te Ara Encyclopedia of New Zealand. Retrieved 1 June 2014.
  12. ^ "Independence Day", United Nations. Pristupljeno 1 June 2014.
  13. ^ „Samoa: Climate”. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 26. 11. 2007. 
  14. ^ World Weather Information Service – Apia, World Meteorological Organization. Retrieved 15 October 2012.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]