Sandra Dej O’Konor

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sandra Dej O’Konor
Sandra Dej O’Konor
Lični podaci
Ime pri rođenjuSandra Dej O’Konor
Datum rođenja(1930-03-26)26. mart 1930.
Mesto rođenjaEl Paso, Teksas, SAD
Datum smrti1. decembar 2023.(2023-12-01) (93 god.)
Mesto smrtiFiniks, Arizona, SAD
UniverzitetUniverzitet Stanford
Profesijapravnik, sudija
Politička karijera
Politička
stranka
Republikanska stranka
Pridruženi sudija Vrhovnog suda SAD
25. septembar 1981 — 31. januar 2006.
PrethodnikPoter Stjuart
NaslednikSamjuel Alito

Potpis

Sandra Dej O’Konor (engl. Sandra Day O'Connor; El Paso, 26. mart 1930Finiks, 1. decembar 2023) bila je američka pravnica koja je služila kao pridruženi sudija Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država. O’Konor je bila prva žena koja je imenovana u Vrhovni sud. Imenovao ju je Ronald Regan 1981.[1] Pojedine religijske grupe i grupe koje su se borile za zabranu abortusa protivile su se njenom imenovanju, međutim imenovanje je jednoglasno potvrđeno u Senatu. Ukupno 99 senatora je glasalo „za“, dok senator Maks Baukus nije prisusvovao sednici i glasanju, ali je poslao O’Konorovoj primerak knjige A River Runs Through It kao izvinjenje.

U prvim godinama mandata, O’Konor je najčešće glasala sa kozervativnim krilom Suda, naročito sa predsednikom Renkvistom. U prve tri godine mandata, ona i Renkvist su u 87% predmeta glasali isto.[2] Međutim, kako je sud postajao sve više konzervativan (dolazak Tomasa umesto Maršala i Kenedija umjesto Pauela), O’Konor je često bila ta koja je davala odlučujući glas, naročito u slučajevima kada je sud bio podeljen po ideološkoj liniji. U takvim presudama između 1994. i 2004, O’Konor je 82 puta glasala sa konzervativnim krilom Suda, a 28 puta se pridružila liberalnom krilu.[3]

Na listi najmoćnijih žena sveta časopisa Forbs, O’Konor je 2004. bila na šestom mestu, a 2005. na tridesetšestom. Jedine Amerikanke koje su bile ispred nje na listi su Kondoliza Rajs, Hilari Klinton i Laura Buš.[4] Dana 12. avgusta 2009, predsednik SAD Barak Obama dodelio joj je Nacionalnu medalju slobode, najveće civilno priznanje SAD.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Weisman, Steven R. (7. 7. 1981). „Reagan Nominating Woman, an Arizona Appeals Judge, to Serve on Supreme Court”. The New York Times. 
  2. ^ Greenburg 2007, str. 68.
  3. ^ „Nine Justices, Ten Years: A Statistical Retrospective” (PDF). Harvard Law Review. 118 (1): 521. novembar 2004. Arhivirano iz originala (PDF) 27 mart 2006. g.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |archive-date= (pomoć)
  4. ^ „The World's Most Powerful Women”. Forbes. 20. 8. 2004. Arhivirano iz originala 2. 1. 2013. g. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]