Santijago de Čile

Koordinate: 33° 27′ 00″ J; 70° 40′ 00″ Z / 33.45° J; 70.666667° Z / -33.45; -70.666667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Santijago de Čile
šp. Santiago de Chile
Kolažni prikaz gradskih znamenitosti
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Čile
RegionMetropolitanski region Santijaga
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2008.320.000
 — gustina498,91 st./km2
Aglomeracija6.061.185 (2002)
Geografske karakteristike
Koordinate33° 27′ 00″ J; 70° 40′ 00″ Z / 33.45° J; 70.666667° Z / -33.45; -70.666667
Aps. visina522 m
Površina641,4 km2
Santijago de Čile na karti Čilea
Santijago de Čile
Santijago de Čile
Santijago de Čile na karti Čilea

Santijago de Čile, (šp. Santiago de Chile), često nazivan samo Santijago je glavni grad Republike Čile i upravno središte istoimenog metropolitenskog regiona. Njegovo šire gradsko područje poznato je pod imenom Grand Santijago (srp. Велики Сантијаго).

Grad je administrativni, privredni, kulturni i finansijski centar Republike u kojem se nalaze gotovo sve vladin institucije, osim Nacionalnog kongresa Čilea[1]. Santijago je sedište Ekonomske komisije OUN za Latinsku Ameriku i Karibe.

Iako se obično posmatra kao jedan veliki grad, Santijago nije jedna administrativna jedinica, već naprotiv, on je deo teritorije od 37 opština, od kojih 26 pripadaju gradskom području a 11 prigradskom. Većina opština nalaze se u istoimenoj pokrajini, dok se nekoliko njih nalazi u provincijama Čačabuko, Kordiljera, Maipo i Talagante.

Santijago se otprilike prostire između 33°26′16″S 70°39′01″W na prosečnoj vidini od 567 m..[2] Prema podacima iz 2002, konurbacija se prostirala na 641,4 km² na kojoj je živelo 5.428.590 žitelja,[3] što je skoro 36% ukupnog stanovništva države. Prema podacima iz iste godine, Santijago je sedmi najnaseljeniji grad Južne Amerike, a prema nekim statistikama, jedan je od 50 najmnogoljudnijih gradskih oblasti na svetu.[4]

Santijago de Čile smatra se drugim najboljim gradom za poslovanje u Latinskoj Americi. Početkom 2012. godine, bio je na trećem mestu po konkurentnosti u odnosu na ostale gradove kontinenta. Štaviše, smatra se globalnim gradom „klase alfa“, a sa bruto društvenim proizvodom od 91.000 miliona američkih dolara, koliko je imao 2005. nalazi se na 53. mestu u svetu. Procenjuje se da će on 2020. godine iznositi 160.000 miliona.

Santijago je treći po veličini južnoamerički grad, nakon Montevidea i Buenos Ajresa, a peti po kvalitetu života na kontinentu, a niska stopa kriminala svrstala je čileansku prestonicu na drugo mesto najbezbednijih gradova Južne Amerike.

Osnovan je 12. februara 1541. godine. Leži na reci Mapočo u podnožju Anda na visini od 500 do 700 m.

Privredno je središte Čilea koje učestvuje sa 50% u celokupnoj industrijskoj proizvodnji zemlje. Uz prehrambenu, metalnu, elektrotehničku, hemijsku i drvnu industriju i tekstilnu s konfekcijom, razvijena je prerada kože, proizvodnja papira, stakla, građevinskog materijala.

Santijago ima dva univerziteta, vojne akademije, naučne, umetničke i kulturne ustanove koje mu daju ulogu prvorazrednog kulturnog centra. Staro gradsko jezgro u kolonijalnom stilu uništeno je u čestim zemljotresima (posebno 1647. i 1730) a zamenili su ga oblakoderi, reprezentativni trgovački, stambeni i drugi objekti.

Santijago je turističko središte i važan saobraćajni centar. Međunarodni aerodrom godišnje primi 6,5 miliona putnika.

Ovde se nalazi Gran tore Santijago.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima (Santijago de Čile)
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Srednji maksimum, °C (°F) 29
(84)
28
(82)
26
(79)
22
(72)
17
(63)
14
(57)
13
(55)
16
(61)
18
(64)
21
(70)
25
(77)
27
(81)
29
(84)
Prosek, °C (°F) 20,0
(68)
19,3
(66,7)
17,0
(62,6)
13,8
(56,8)
10,5
(50,9)
8,0
(46,4)
7,8
(46)
9,1
(48,4)
11,3
(52,3)
13,8
(56,8)
16,6
(61,9)
19,1
(66,4)
13,9
(57)
Srednji minimum, °C (°F) 12
(54)
11
(52)
9
(48)
7
(45)
5
(41)
3
(37)
2
(36)
3
(37)
5
(41)
7
(45)
8
(46)
10
(50)
2
(36)
Količina padavina, mm (in) 0
(0)
0
(0)
0
(0)
10
(3,9)
50
(19,7)
70
(27,6)
70
(27,6)
50
(19,7)
20
(7,9)
10
(3,9)
0
(0)
0
(0)
338,2
(133,15)
[traži se izvor]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Privreda[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Mapa opština Santijaga
Mapa opština Santijaga
Note: Communes in the peripheries are not shown to their full extent.
Opštine provincije Santijago
Santijago
Seriljos
Sero Navija
Končali
El Boske
Estasjon Sentral
Uečuraba
Independensija
La Sisterna
La Florida
La Granha
La Pintana
La Rejna
Las Kondes
Lo Barnečea
Lo Espeho
Lo Prado
Makul
Maipu
Njunjoa
Pedro Agire Serda
Penjalolen
Providensija
Pudavel
Kilikura
Kinta Normal
Rekoleta
Renka
San Hoakin
San Migel
San Ramon
Vitakura
Opštine u drugim provincijama
Padre Urtado
Pirque
Puente Alto
San Bernardo
San José de Maipo

Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ministerio del Interior (24. 12. 1987). „Ley 18678 de 1987 del Ministerio del Interior” (HTML). Pristupljeno 29. 6. 2012. 
  2. ^ Dirección Meteorológica de Chile. „Climatología de ciudades: Santiago”. Arhivirano iz originala 14. 12. 2007. g. Pristupljeno 29. 6. 2012. 
  3. ^ INE (2005). „Chile: Ciudades, Pueblos, Aldeas y Caseríos” (PDF u ZIP). Pristupljeno 29. 6. 2012. 
  4. ^ Demographia.com. „50 largest world metropolitan areas ranked”. Pristupljeno 29. 5. 2012. 
  5. ^ Greater Municipality of Ankara. „List of the Sister Cities and 5th May Europe Day Celebration”. Arhivirano iz originala 11. 1. 2008. g. Pristupljeno 2. 6. 2012.  Nepoznati parametar |idioma= ignorisan [|language= se preporučuje] (pomoć)
  6. ^ E-tipos.com (5. 8. 2007). „«Αδελφές» πόλεις, χαμένοι συγγενείς…” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 27. 02. 2021. g. Pristupljeno 2. 6. 2012.  Nepoznati parametar |idioma= ignorisan [|language= se preporučuje] (pomoć)
  7. ^ Ciudad Autónoma de Buenos Aires. „Convenios de hermanamiento” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 13. 6. 2012. g. Pristupljeno 2. 6. 2012. 
  8. ^ Municipalidad de Guayaquil. „GYE en el Mundo/Ciudades Hermanas”. Arhivirano iz originala 27. 9. 2007. g. Pristupljeno 2. 6. 2012. 
  9. ^ Chile Asia Pacífico - BCN (2. 11. 2007). „Santiago se hermana con Hefei”. Arhivirano iz originala 19. 01. 2012. g. Pristupljeno 2. 6. 2012. 
  10. ^ Oficiйniй portal Kiїvsьkoї misьkoї vladi. „Perelіk Ugod”. Arhivirano iz originala (RTF) 12. 1. 2008. g. Pristupljeno 2. 6. 2012.  Nepoznati parametar |idioma= ignorisan [|language= se preporučuje] (pomoć)
  11. ^ City Government of Manila] (2009). „Sister Cities of Manila”. Arhivirano iz originala 6. 8. 2009. g. Pristupljeno 2. 6. 2012. 
  12. ^ City of Miami. „Programa Ciudades Hermanas”. Arhivirano iz originala 11. 12. 2007. g. Pristupljeno 2. 6. 2012.  Nepoznati parametar |año= ignorisan [|year= se preporučuje] (pomoć)
  13. ^ City of Minneapolis. „International connections”. Arhivirano iz originala 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 2. 6. 2012.  Nepoznati parametar |idioma= ignorisan [|language= se preporučuje] (pomoć)
  14. ^ Ville de Montréal. „Protocoles et ententes internationales impliquant la Ville de Montréal”. Arhivirano iz originala 23. 2. 2009. g. Pristupljeno 2. 6. 2012.  Nepoznati parametar |idioma= ignorisan [|language= se preporučuje] (pomoć)
  15. ^ Chile Asia Pacífico - BCN (8. 8. 2007). „Santiago y Beijing firman hermandad”. Arhivirano iz originala 01. 04. 2012. g. Pristupljeno 2. 6. 2012. 
  16. ^ El Periódico de Extremadura (23. 2. 2007). „Plasencia y Chile sientan las bases de su hermanamiento”. Arhivirano iz originala 20. 12. 2008. g. Pristupljeno 2. 6. 2012. 
  17. ^ Municipalidad de Riga. „Rīgas sadraudzības pilsētas”. Arhivirano iz originala 20. 11. 2007. g. Pristupljeno 2. 6. 2012.  Nepoznati parametar |idioma= ignorisan [|language= se preporučuje] (pomoć)
  18. ^ Municipio de Querétaro (26. 2. 2008). „Boletín No.100/2008”. Arhivirano iz originala 4. 10. 2011. g. Pristupljeno 2. 6. 2012. 
  19. ^ Secretaria Municipal de Relações Internacionais. „As Cidades-Irmãs de São Paulo”. Arhivirano iz originala 27. 12. 2007. g. Pristupljeno 2. 6. 2012.  Nepoznati parametar |idioma= ignorisan [|language= se preporučuje] (pomoć)
  20. ^ Portail de la ville de Tunis. „Cooperation internationale”. Arhivirano iz originala 08. 05. 2008. g. Pristupljeno 2. 6. 2012.  Nepoznati parametar |idioma= ignorisan [|language= se preporučuje] (pomoć)
  21. ^ Mairie de Paris. „Les pactes d'amitié et de coopération”. Arhivirano iz originala 22. 01. 2010. g. Pristupljeno 2. 6. 2012.  Nepoznati parametar |idioma= ignorisan [|language= se preporučuje] (pomoć)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]