Sarbriken

Koordinate: 49° 14′ 00″ S; 7° 00′ 00″ I / 49.233333° S; 7° I / 49.233333; 7
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sarbriken
nem. Saarbrücken
Gradska kuća u Sarbrikenu
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Nemačka
Savezna državaSarland
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2005.178.838
 — gustina1.070,44 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 14′ 00″ S; 7° 00′ 00″ I / 49.233333° S; 7° I / 49.233333; 7
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina190 m
Površina167,07 km2
Sarbriken na karti Nemačke
Sarbriken
Sarbriken
Sarbriken na karti Nemačke
Ostali podaci
GradonačelnikŠarlot Bric (SPD)
Poštanski broj66001-66133
Registarska oznakaSB

Sarbriken (nem. Saarbrücken, fr. Sarrebruck) opština je u Nemačkoj, ujedno i glavni grad savezne države Sarland. U ovom gradu živi 180.000 stanovnika.

Nalazi se nekoliko kilometara od granice sa Francuskom, tako da postoji zajednički sistem prevoza sa gradom Sargemin, i Evrozona sa gradom Forbah u Francuskoj.

Sarbriken je bio industrijski i transportni centar velikog basena za eksploataciju uglja i gvožđa. To je bio osnov za razvijenu privredu koja je obuhvatala: proizvodnju čelika, šećera, piva, optičkih instrumenata, mašina i građevinskog materijala. Međutim, krajem 20. veka, privredni značaj ove regije je opao, jer je uvoz uglja iz manje razvijenih zemalja postao mnogo ekonomičniji.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Sarbriken je dobio ime po mostovima preko reke Sar (nem. Brücken - mostovi). Istorijski most preko reke potiče iz 1546.

Od srednjeg veka Sarbriken je centar vojvodstva pod vlašću kuće Nasau-Sarbriken. U gotičkoj crkvi Sv. Arunala u Sarbrikenu nalaze se grobovi mnogih vojvoda i prinčeva iz ove porodice.

Za vreme Francuske revolucije, 1793, grad je postao deo Francuske republike, a kasnije carstva. Sarbriken je 1815. priključen Pruskoj.

Tokom 18. veka, arhitekta Štengel projektovao je brojne spomenike u gradu: dvorac, crkvu Ludvig (Ludwigskirche) i crkvu Sv. Jovana (Johanniskirche).

Trg Tbilisi, na nemačkom i na gruzinskom

Veliki napredak grad je ostvario u epohi industrijske revolucije (19. vek) zahvaljujući proizvodnji čelika.

Nakon Prvog svetskog rata, teritorija Sarlanda bila je pod upravom Društva Naroda, a faktički francuskom kontrolom. Godine 1935, narod je na referendumu odlučio da se oblast ujedini sa Nemačkom.

Grad je potpuno uništen tokom Drugog svetskog rata i kasnije ponovo izgrađen.

Posle Drugog svetskog rata, oblast Sar je bila pod vlašću Francuske. Odlukom na (ponovnom) referendumu 1956, oblast se priključila Saveznoj Republici Nemačkoj 1957.

Ulaz u crkvu Sv. Jovana (Johanniskirche)

Grad satelit Sarbrikena, Folklingen, odnosno njegova čeličana, postao je prvi spomenik industrijskog doba koji je dospeo na listu svetske baštine UNESKO-a.

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]