Sajmište (Novi Sad)

Koordinate: 45° 15′ 16″ S; 19° 49′ 32″ I / 45.25444° S; 19.82555° I / 45.25444; 19.82555
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sajmište
Panorama Sajmišta
Administrativni podaci
GradNovi Sad
Geografske karakteristike
Koordinate45° 15′ 16″ S; 19° 49′ 32″ I / 45.25444° S; 19.82555° I / 45.25444; 19.82555
Sajmište na karti Novog Sada
Sajmište
Sajmište
Sajmište na karti Novog Sada

Sajmište je gradska četvrt Novog Sada.

Granice naselja[uredi | uredi izvor]

Mapa Novog Sada sa gradskim četvrtima, koja prikazuje položaj Sajmišta
Bulevar oslobođenja

Južnu granicu Sajmišta čini Futoška ulica, istočnu granicu čini bulevar Oslobođenja, severnu granicu čine bulevar Kralja Petra I i ulica Braće Popović, severnozapadnu granicu čini ulica Branka Bajića, dok zapadnu granicu čini Subotički bulevar (Bulevar Evrope).

Mesne zajednice[uredi | uredi izvor]

Područje Sajmišta podeljeno je u dve mesne zajednice: MZ „Narodni heroji“ (koja obuhvata istočni deo Sajmišta) i MZ „Detelinara“ (koja obuhvata zapadni deo Sajmišta i Staru Detelinaru). Granicu između dve mesne zajednice čini Hajduk Veljkova ulica.

Okolne gradske četvrti[uredi | uredi izvor]

Okolne gradske četvrti su: Novo naselje (na zapadu), Detelinara (na severozapadu), Banatić (na severu), Rotkvarija (na istoku) i Grbavica i Adamovićevo naselje (na jugu).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Naselje je počelo da se razvija u 19. veku, širenjem Novog Sada na zapad, kada je izgrađen istočni deo današnjeg Sajmišta. Na tadašnjoj gradskoj periferiji, otvoreno je 1860. godine Uspensko groblje. 1909. godine je na lokaciji današnjeg Kliničkog centra Vojvodine izgrađena Velika gradska bolnica, koja se sastojala od hirurškog, internog, ginekološko-porođajnog, dermato-venerološkog i zaraznog odeljenja. 1940. godine je otvorena jubilarna, 10. izložba Novosadskog sajma, na novoj lokaciji, u Hajduk Veljkovoj ulici na današnjem Sajmištu, a prostor u blizini sajma je, zatim, dobio ime „sajmište“ (ranije sajamske izložbe održavane su na starom sajmištu, u Šumadijskoj ulici, u užem centru grada).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima preduzeća JKP Informatika Novi Sad, na području MZ „Narodni heroji“ živi 14.154 stanovnika (2010. godina), dok na području MZ „Detelinara“ živi 12.157 stanovnika (2010. godina). Veći deo stanovništva MZ „Detelinara“ živi na Staroj Detelinari, a samo manji deo na Sajmištu. [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. maj 2010)

Privreda[uredi | uredi izvor]

Na Sajmištu se nalazi Novosadski sajam, po kojem je ovaj deo grada i dobio ime. Na sajmu se tokom godine održavaju različite privredne, turističke i kulturne priredbe, uključujući Međunarodni poljoprivredni sajam, Sajam lova, ribolova i sporta, Sajam turizma, Salon knjiga, itd.

Na Bulevaru oslobođenja se nalazi kineski tržni centar „Erker“.

Zdravstvo i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Na Sajmištu su locirane i značajne zdravstvene ustanove: Pokrajinska bolnica (Klinički centar Vojvodine), Dečja bolnica, Medicinski fakultet, Stomatološki fakultet, Zavod za transfuziju krvi, porodilište (Betanija) i jodna banja.

U naselju se nalazi osnovna škola „Petefi Šandor“, kao i škola za osnovno obrazovanje odraslih „Sveti Sava“.

Sport i turizam[uredi | uredi izvor]

U naselju se nalazi sportski centar „Sajmište“, koji ima teren za fudbal, teniske terene, otvorene bazene, itd. Na Sajmištu sa takođe nalaze i dva značajnija gradska hotela - hotel „Park“ i hotel „Sajam“. U južnom delu naselja, uz Futošku ulicu, nalazi se Futoški park.

Futoški park[uredi | uredi izvor]

Verski objekti[uredi | uredi izvor]

Na Sajmištu se nalaze dva groblja: pravoslavno Uspensko groblje i Evangelističko-reformističko groblje. Na Uspenskom groblju su sahranjene neke od značajnih ličnosti iz istorije srpskog naroda: Svetozar Miletić, Jaša Tomić, Mihajlo Polit Desančić, Pavle Mačvanski, Aksentije Marodić, Jakov Ignjatović, Josif Runjanin, itd.

Na uspenskom groblju se nalazi kapela posvećena svetom Jovanu, a u naselju takođe postoji i Crkva Isusa Hrista svetaca poslednjih dana (Mormonska crkva).

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jovan Mirosavljavić, Brevijar ulica Novog Sada 1745-2001, Novi Sad, 2002.
  • Jovan Mirosavljević, Novi Sad - atlas ulica, Novi Sad, 1998.
  • Milorad Grujić, Vodič kroz Novi Sad i okolinu, Novi Sad, 2004.
  • Zoran Rapajić, Novi Sad bez tajni, Beograd, 2002.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]