Sveti Kiprijan

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kiprijan
Sveti Kiprijan
Lični podaci
Mesto rođenjaKartagina,
Datum smrti14. septembar 258
Mesto smrtiNikomedija,
Svetovni podaci
Poštuje se uPravoslavna crkva, Katolička crkva, Anglikanska crkva
Praznik2. oktobar

Sveštenomučenik Kiprijan je hrišćanski svetitelj.

Rođen je u Kartagini, od roditelja pagana.[1] Živeo je u vreme cara Decija u Antiohiji Sirijskoj. U mladosti je bio filozof i volhv u službi boga Apolona.

Po obraćenju u hrišćanstvu Kiprijana je krstio episkop Antim, koji ga je i rukopoložio za prezvitera. Kasnije je Kiprijan izabran i za episkopa Kartagine. Nakon što je bio oklevetan od strane mnogobožaca vladaru Evtolmiju, zajedno sa Svetom Justinom je bačen u tamnicu.

I nakon dugog mučenja njih dvoje su neprestano ispovedali Hrista, i sa trpeli muke. Po hrišćanskom verovanju, to je razjarilo njihove mučitelje koji su ih bacili u vreo kazan, ali im ključajući kazan ni najmanje nije naškodio. Videvši to, neki idolski žrec po imenu Atanasije izjavi: I ja ću isto tako u ime boga Asklipija ući u taj oganj i posramiti ove volhve.[2] Međutim, čim se dotakao ognja, odmah je umro.

Videvši to, mučitelj se uplaši, pa ne želeći da im dalje sudi, poslao ih caru Klaudiju u Nikomediju sa podrobnim pismenim izveštajem o njima. Car ih osudi na posečenje mačem 258. godine.[1]

Po njemu je nazvana Kiprijanova kuga. Njegov đakon i učenik bio je Flavijan Kartaginski.

Pravoslavna crkva slavi Svetog Kiprijna zajedno sa Sv. Justinom 2. oktobra po julijanskom kalendaru.

Veliki deo ovog teksta je preuzet iz ohridskog prologa svetog vladike Nikolaja Velimirovića. On ne podleže autorskim pravima

Sveti Justin Ćelijski u delu Žitija Svetih govori o ovom svetitelju, za 2. oktobar.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Sveti sveštenomučenik Kiprijan”. Prijateljboziji.com (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-24. 
  2. ^ „Sveti sveštenomučenik Kiprijan | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt]”. arhiva.spc.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-24. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]