Severna Holandija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Severna Holandija
Noord-Holland
Položaj Severne Holandije
Država Holandija
Admin. centarHarlem
Najveći gradAmsterdam
Površina2.670 km2
Stanovništvo2012.
 — broj st.2.719.764
 — gustina st.1.018,64 st./km2
 — ISO 3166-2NL-NH
Broj opština58
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Severna Holandija (hol. Noord-Holland) je provincija na severozapadu države Holandije. Nalazi se na širokom poluostrvu između Severnog mora i jezera Ejselmer. Više od polovine površine provincije je na isušenom tlu (polderi) koje leži ispod nivoa mora. Provinciji pripada i frizijsko ostrvo Teksel.

Ova provincija ima 2.719.764 stanovnika (prema podacima od 30. septembra 2012. godine), što je oko 16% stanovništva zemlje.

Istorijska regija Holandija podeljena je 1840. na severni i južni deo. Severna i Južna Holandija su dve centralne provincije po kojima nosi ime i sama država (u srpskom i još nekim jezicima), iako je ona sačinjena iz ukupno 12 provincija.

Najveći grad Severne Holandije je Amsterdam, dok je Harlem glavni grad provincije. Ostali značajni gradovi su: Zanstad, Harlemermer, Alkmar, Hilversum i Amstelven.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Holandija je bila najznačajnija provincija Republike Sedam Ujedinjenih Nizozemskih provincija (1588 – 1795). Godine 1795. proglašena je Batavijska Republika, koja je podeljena na osam departmana sa što ravnomernijom raspodelom stanovnika. Holandija je tada razdvojena na departmane Teksel, Amstel i Delft. Nakon što je Kraljevina Holandija 1811. godine priključena Francuskom carstvu, područje oko reke Amstel (Amsteland) je zajedno s Utrhetom formirao departman Zojderze (Južno more), a područje oko reke Mas (Masland) bilo je preimenovano u departman Ušće reke Mas (Bouches-de-la-Meuse/Monden van de Maas). Nakon što su Francuzi krajem 1813. godine proterani iz Holandije, podela na departmane je u početku ostala nepromenjena, ali Ustavom od 29. marta 1814. godine departmani su zamenjeni provincijama. Zajderze i Ušće reke Mas su sjedinjeni u jednu provinciju – Holandiju. Međutim, kako bi umanjili njenu dominaciju, Holandija je revizijom Ustava iz 1840. godine podeljena na Severnu i Južnu Holandiju.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Severna Holandija je većinom široko poluostrvo između Severnog mora, Vadenskog jezera (hol. Waddenzee) i jezera Ejselmer (hol. IJsselmeer). Provincija se na jugu graniči sa Južnom Holandijom i Utrehtom, na istoku sa provincijom Flevoland, a na severu je pomoću Velike brane (hol. Afsluitdijk) povezana sa provincijom Frizijom. Provincija se može još podeliti na severni i južni deo, a Severnomorski kanal (ranije reka Ej) se smatra njihovom granicom. Južno od Eja nalaze se gradske oblasti Amsterdam, Harlem, Harlemermer sa aerodromom Shipol, kao i područje Hoi (hol. het Gooi), koje iako je gusto naseljeno, ima potpuno drugačiji pejzaž. Zapadna obala provincije je većinom zaštićena dinama. Glavni unutrašnji vodeni putevi Severne Holandije su Ej (nekadašnji morski rukavac) i Severnomorski kanal u koji se ulivaju, ili direktno ili preko bočnih kanala, reke Amstel, Zan i Sparne, i Severnoholandski kanal i kanal Amsterdam-Rajna.

Dijalekti[uredi | uredi izvor]

U Severnoj Holandiji se govore različiti dijalekti. U provinciji je najpoznatiji amsterdamski dijalekat, koji se osim u Amsterdamu može čuti i u gradovima kao što su Alkmar, Purmerend i Horn, zbog toga što tu živi dosta Amsterdamaca. Najtipičniji dijalekti se govore na selu. Što se više ide ka severu, to se dijalekat sve više razlikuje od standardnog jezika. Kao i u drugim oblastima gde se govore dijalekti, tako se i u Severnoj Holandiji dijalekat sve manje koristi. Ipak su neki dijalekti opet primetno oživeli. Naročito volendamski dijalekat, koji se svuda svakodnevno govori. Dok su drugi dijalekti, kao npr. alsmerski, skoro nestali.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]