Senta

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

Skoči na: navigacija, pretraga
Senta
Administrativni podaci
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Severno-banatski
Opština Senta
Geografski podaci
Geografske koordinate 45° 55′ 23" SGŠ
20° 04′ 23" IGD
Površina 166,8* km²
Nadmorska visina 92 m
Stanovništvo (2002)
broj stanovnika 20302
gustina naseljenosti 137* st./km²
Ostali podaci
Poštanski broj 24400
24401
Pozivni broj 024
Registarska oznaka KI

Senta

 Senta na mapi Srbije


Koordinate: 45° 55′ 23" SGŠ, 20° 04′ 23" IGD
Senta je gradsko naselje u opštini Senta u Severnobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 20302 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 22827 stanovnika).

Sadržaj

[uredi] Geografija

U srednjem toku Tise kroz Republiku Srbiju, na samoj obali reke, leži jedan od najstarijih gradova u Vojvodini - Senta, središte opštine s naseljenim mestima: Gornji Breg, Tornjoš, Kevi i Bogaraš. Prema popisu iz 2002. godine, Senta ima 20.363, dok Opština Senta 25.619 stanovnika.

[uredi] Istorija

Gradska kuća

Senta je izrasla oko manastira. Prvi put se pominje 1216. godine i razvija zahvaljujući pogodnom geografskom položaju, na važnom prelazu preko reke Tise. Od 14. veka posed je budimskog nadbiskupa. 1506. godine postala je slobodni kraljevski grad. U ratu između Austrije i Turske, jedna od najvećih pobeda Austrije bila je bitka kod Sente 11. septembar 1697. godine ("Kod Sente je spasen Beč"). Nakon što su se Srbi graničari iz Potisko-pomoriške granice 1742. godine većinom iselili u Rusiju u XVIII i XIX veku Sentu su naselili Mađari, Slovaci, Nemci i Jevreji, a između dva svetska rata i posle 1945. godine Srbi, Crnogorci i drugi narodi. Senćansko pristanište, udaljeno 124 km od ušća Tise u Dunav, bilo je jedno od najvažnijih u prostoru dvorečja. Godine 1769. Senta je izgorelau velikom požaru.

[uredi] Znameniti Senćani

[uredi] Kultura

U Senti su Muzej, Arhiv, vaspitno-obrazovne organizacije i najstarija likovna kolonija u Vojvodini (1952).

Od 2003. u Senti radi Gimnazija Boljai, specijalizovana škola koja na mađarskom jeziku izvodi nastavu po programu beogradske Matematičke gimnazije.

[uredi] Privreda

U XIX vek i XX veku pored poljoprivrede u Senti su se razvijali trgovina, zanati i prehrambena industrija. Raskršće puteva, pogodne veze sa Suboticom, Novim Sadom i Zrenjaninom čine Sentu privlačnim mestom u ovom delu Vojvodine. U razvoju privrede značajno mesto ima agro-industrijski kombinat. Senta sa okolinom je najveći rasadnik ruža u Srbiji.

[uredi] Demografija

U naselju Senta živi 16396 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,9 godina (38,8 kod muškaraca i 42,8 kod žena). U naselju ima 7938 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,56.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Mađarima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka

Demografija
Godina Stanovnika
1948. 23277 [1]
1953. 23320
1961. 25062
1971. 24723
1981. 23690
1991. 22827 22531
2002. 21119 20302
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Mađari
  
15.860 78,12%
Srbi
  
2.655 13,07%
Jugosloveni
  
373 1,83%
Romi
  
235 1,15%
Crnogorci
  
118 0,58%
Hrvati
  
78 0,38%
Albanci
  
57 0,28%
Muslimani
  
38 0,18%
Makedonci
  
30 0,14%
Bunjevci
  
26 0,12%
Slovaci
  
24 0,11%
Slovenci
  
12 0,05%
Rusini
  
10 0,04%
Nemci
  
10 0,04%
Rusi
  
8 0,03%
Ukrajinci
  
6 0,02%
Bošnjaci
  
3 0,01%
Bugari
  
2 0,00%
Rumuni
  
1 0,00%
nepoznato
  
38 0,18%


[uredi] Vidi još

[uredi] Napomene

→ * - Podaci za površinu i gustinu naseljenosti dati su zbirno za katastarsku opštinu Senta, na kojoj se nalaze tri naselja, Bogaraš, Gornji Breg i Senta.

[uredi] Reference

  1. ^ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-00-9
  3. ^ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

[uredi] Gradovi pobratimi

[uredi] Spoljašnje veze

[uredi] Mape i planovi


Koordinate: 45° 55' 39" SG Š, 20° 04' 38" IGD

Create a book