Serđo Leone

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Serđo Leone
Serđo Leone
Lični podaci
Datum rođenja(1929-01-03)3. januar 1929.
Mesto rođenjaRim, Kraljevina Italija
Datum smrti30. april 1989.(1989-04-30) (60 god.)
Mesto smrtiRim, Italija
Veza do IMDb-a
Sergio Leone (1975)

Serđo Leone (ital. Sergio Leone; Rim, 3. januar 1929 — Rim, 30. april 1989) bio je italijanski filmski reditelj, scenarista i producent.

Najpoznatiji je po filmovima iz žanra špageti-vesterna i po prepoznatljivom rediteljskom maniru - čestom izmenjivanju ekstremno krupnih planova sa ekstremno širokim planovima kao, na primer, u uvodnim kadrovima filma Dobar, loš, zao (1966).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Rimu u filmskoj porodici. Njegov otac, Vinčenco Leone, bio je pozorišni glumac i reditelj nemih filmova (režirao je pod pseudonimom Roberto Roberti), a majka, Edvige Valkarengi (Biče Valerijan), bila je glumica, tako da je Serđo Leone već sa osamnaest godina počeo da radi u filmskoj industriji.

U svojim počecima, pedesetih godina prošlog veka, bio je asistent mnogih italijanskih reditelja onog perioda (Karminea Galonea, Luiđija Komenčinija, Marija Soldatija) te američkih reditelja Mervina Leroja, Raula Volša, Vilijama Vajlera i Freda Zinemana koji su u studijima Činečite snimali visokoprofilisane i ambiciozne istorijske spektakle kao što su, na primer, Kvo vadis (1951) ili Ben Hur (1959). Potom se ogledao kao scenarista u ono vreme izuzetno popularnih italijanskih pseudoistorijskih spektakala (tzv. "mač i sandale", odnosno "peplum") reditelja Marija Bonarda i Gvida Brinjonea.

Kada je za vreme snimanja „pepluma“ Poslednji dani Pompeja (1959), sa Stivom Rivsom u glavnoj ulozi, reditelj Mario Bonard iznenada oboleo ne mogavši nastaviti snimanje, Leoneu, koji je bio koscenarista filma, ponuđeno je da ga zameni i da dovrši film. Leone je na taj način stekao dragoceno iskustvo koje mu je koristilo kada je 1961. godine dobio priliku da režira svoj prvi film i to upravo iz podžanra „pepluma“, budući da je bio sposoban da sa malo novca snimi film koji će skoro u potpunosti izgledati kao skupa holivudska produkcija.

Iste godine, kao koreditelj sa Robertom Oldričom, snima holivudski biblijski spektakl Sodoma i Gomora.

Početkom 60-ih godina 20. veka zanimanje publike za „peplum“ naglo slabi ali je Leone imao tu sreću da se nađe među onima koji su prvi uočili rastući popularnost filmova iz jednog drugog žanra - vesterna. Njegov vestern Za šaku dolara (Per un pugno di dollari, 1964) (koji je snimio pod pseudonimom Bob Robertson, Amerikanizovanom verzijom pseudonima njegovog oca) postaviće tematske i tehničke okvire jednog novog žanra koji će malo kasnije postati poznat pod nazivom špageti-vestern. Zasnovan na filmu Akire Kurosave Telesna straža (Yojimbo, 1961), samurajskoj avanturi smeštenoj u Mejdži periodu, film je postao poznat i po prvoj većoj ulozi Klinta Istvuda kojom on stiče status zvezde.

Film je snimljen sa relativno malim budžetom i to na lokacijama u Španiji što je bitno uticalo na njegov konačan izgled. „To delo označava prekretnicu u pristupu žanru vesterna, njegovom tumačenju i vrednovanju, dovodeći do granica apsurda njegove bitne odrednice: sukob dobra i zla, ritualne dvoboje, osvetu kao glavnog pokretača poremećene svesti i - pogotovo - mitologiju stranca, došljaka sa osobinama i asketa i sadiste u nepokolebljivoj odanosti ličnom cilju, nejasnom i njegovim partnerima i njegovim protivnicima“. Film nam nudi pohlepnu, nasilnu i moralno kompleksnu viziju američkog Zapada i, odajući dužno poštovanje tradicionalnom američkom vesternu, uočljivo se distancira od njega pričom, zapletom, karakterizacijom likova i atmosferom. „Uz arhetipski sukob dobra i zla, motiv osvete i profilisanje likova kao izrazitih individualaca, ovaj film ustoličuje i tzv. mitologiju stranca, tipsku ulogu „čoveka bez imena“, kojom se proslavio Klint Istvud. S drugim dvama delovima trilogije[1] - Za dolar više (1965) i Dobar, loš, zao (1966), Leone do krajnjih granica istražuje vlastitu poetiku čija su osnovna obeležja vizuelna i dramska monumentalnost, stilizovana fotografija, vrlo česta upotreba krupnog plana u svrhu naglašavanja njegove stilske i retoričke (narativne) vrednosti, dinamična i funkcionalna montaža te prepoznatljiva grandiozna muzika Enija Morikonea". Većina teoretičara žanra Leoneu pripisuje zasluge za uvođenje jedne radikalne i danas često korišćene intervencije u žanru vesterna: dok su u klasičnom vesternu njegovi junaci (i pozitivni i negativni) izgledali kao da su upravo sišli sa stranica modnog časopisa i dok se u ilustrovanju moralnih suprotnosti išlo tako daleko da su pozitivni likovi vesterna nosili bele šešire, a negativni crne, dotle je Leoneova reinterpretaciji „starog Zapada“ bila mnogo kompleksnija i „realističnija“ (iako ne bez izvesne doze stilizacije): njegovi likovi su bili usamljenici sumnjive (kriminalne) prošlosti koji su se retko brijali, a još ređe kupali, a njihova nekonzistentna moralna načela upravljala su njihovim ponašanjem na taj način da su, zavisno od situaciji, u jednom trenutku spremno pomagali drugima u nevolji, dok bi u drugoj situaciji znali biti otvoreno i brutalno egoistični. Ovakva oblik filmskog realizma i danas susrećemo u vesternima, ali i u filmova iz drugih žanrova. Mnogi drže ironičnim činjenicu da je jedan italijanski reditelj, koji nije znao ni reč engleskog i koji nikad nije bio na Divljem zapadu, tako lako i uverljivo demistifikovao i redefinisao lik američkog kauboja. Sudeći po knjizi Kristofera Frejlinga 'Something to do with Death' Leone je široko znanje o američkom Zapadu crpio iz knjiga koje je strastveno čitao što se svakako vidi u njegovim filmovima. Još kao dete bio je fasciniran Divljim zapadom, a ta fasciniranost se protegla i na zrelo doba i uočljiva je u svakom kadru koji je snimio.

Filmografija[uredi | uredi izvor]

Filmovi koje je režirao Serđo Leone
God. Srpski naziv Izvorni naziv
1959 Poslednji dani Pompeja The Last Days of Pompeii
1961 Kolos s Rodosa The Colossus of Rhodes
1961 Sodoma i Gomora Sodoma e Gomorra
1964 Za šaku dolara A Fistful of Dollars
1965 Za dolar više For a Few Dollars More
1966 Dobar, loš, zao The Good, the Bad and the Ugly
1968 Bilo jednom na Divljem zapadu Once Upon a Time in the West
1971 Bila jednom jedna revolucija Once Upon a Time… the Revolution
1984 Bilo jednom u Americi Once Upon a Time in America

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ U slavu špageti vesterna, Pristupljeno 24. 5. 2012.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]