Sigla

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sigla (lat. sigillum, siglum, kip, statua; pečat),[1] znak za skraćivanje pojedinih riječi i slogova.[2]

Sigle su početna slova koja zamjenjuju određeno ime ili naziv, krateći na taj način tekst. Sigle su u upotrebi već kod antičkih naroda: Jevreja, Grka, Rimljana (npr. SPQR za Senatus populusque Romanus), na novcu, medaljama, natpisima. U manuskriptama su se toliko umnožile da su stvarale zabune, pa ih je Justinijan zabranio i zakonodavstvu. Sigle su neophodne u svim naukama, trgovačkom životu, administraciji, diplomatskom saobraćaju. Neke sigle su toliko odomaćene da ih primamo i deklinujemo kao vlastita imena (SAD, NOB, UNRRA). [3]

Vrste[uredi | uredi izvor]

  • Muzička sigla, kratak muzički motiv kojim počinje neka periodična emisija na radiju ili televiziji;
  • Stenografska sigla, samoznak od jednog ili više slova kao skraćenica za riječ koja se često ponavlja u tekstu.

[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Žepić M, Latinsko-hrvatskosrpski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1961.g.
  2. ^ Vujaklija M, Leksikon stranih reči i izraza, Prosveta, Beograd, 1954.g.
  3. ^ a b Grupa autora, Enciklopedija leksikografskog zavoda, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1962.g.