Silvija Kosta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Silvija Kosta
Silvia Costa
Lični podaci
Puno imeSilvija Kosta Akosta-Martinez
Datum rođenja(1964-05-04)4. maj 1964.(59 god.)
Mesto rođenjaLa Palma, Kuba
Državljanstvokubansko
Visina1,79 m
Sportske informacije
SportSkok uvis
Godine aktivnosti1979—1996.
KlubU. D. R. Zona Alta
Dostignuća i titule
Lični rekordi2,04 (1989)

Silvija Kosta Akosta-Martinez (šp. Silvia Costa Acosta-Martínez; La Palma, 4. maj 1964) je bivša kubanska atletičarka, specijalista za skok uvis.

Karijera[uredi | uredi izvor]

Kao juniorka Silvija Kosta je pored skoka uvis, skakala udalj, trčala na 100 metara i 100 metara sa preponama. U tim disciplinama je imala zapažene rezultate. Bila je juniorska prvakinja (U-17) na Prvenstvu Sredlje Amerike i Kariba u skoku uvis, srebrna na 100 m i peta u skoku udalj. U starijim kategorijama takmičila se samo u skoku udalj. Na prvenstvu Srednje Amerike i Kariba pobeđivala je 1981, 1985, 1989. a na Igrama Srednje Amerike i Kariba 1982 i 1986. Na istim igrama 1990. je bila druga.

U 1985. osvojila je na Svetskim atletskim igrama u dvorani 1985. u Parizu bronzanu medalju u skoku u vis sa 1,90 m. Treće mesto je delila sa još dve takmičarke Debi Bril (Kanada) i Danuta Bulkovska (Poljska). Da ovog takmičenja nastalo je 1987. Svetsko prvenstvo u dvorani.

U Barseloni 1989. postigla je lični rekord od 2,04 m. Pre nje samo su tri atletičarke preskočile ovu visinu: Stefka Kostadinova, Ljudmila Andonova i Tamara Bikova.

Na Olimpijskim igrama u Barseloni 1992 Kosta je završila na šestom mestu. Veliki međunarodni uspeh postigla na Svetskom atletskom prvenstvu u Štutgartu 1993. Sa preskoćenom visinom od 1,97 m, osvojila je srebrnu medalju iza zemljakinje Joamnet Kintero (1,99 m) i pre Zigrid Kirhman iz Austrije, koja je imala istu visinu kao i Kosta.

Značajniji rezultati[uredi | uredi izvor]

  • četvorostruka prvakinja Kube u skoku uvis – 1986, 1987, 1988, 1994[1]
Godina Takmičenje Mesto Plasman Rez. Detalji
1979 Prevenstvo Srednje Amerike i Kariba Gvadalahara
1,80
1981 Prevenstvo Srednje Amerike i Kariba Santo Domingo, Dominikanska Republika
1,85
1983 Panameričke igre Karakas, Venecuela
1,88 [2]
Letnja univerzijada Edmonton, Kanada
1,98 [3]
Svetsko prvenstvo Helsinki, Finska
10.
1,84 [1]
1985 Svetske atletske igre u dvorani Pariz, Francuska
1,90 [2]
Prevenstvo Srednje Amerike i Kariba Nasau, Bahame
1,88
Letnja univerzijada Kobe, Japan
2,01 [3]
1986 Prvenstvo Iberoamerike Havana, Kuba
1,84
1987 Panameričke igre Indijanapolis, SAD
1,92 [4]
Svetsko prvenstvo Rim, Italija
4
1,96 [3]
1988 Prvenstvo Iberoamerike Meksiko Siti, Meksiko
1,97
1989 Prevenstvo Srednje Amerike i Kariba San Huan, Portoriko
1,85
Letnja univerzijada Duizburg, Zapadna Nemačka
1,91 [3]
1992 Prvenstvo Iberoamerike Sevilja, Španija
1,93
Olimpijske igre Barselona, Španija
6.
1,94 [4]
1993 Svetsko prvenstvo Toronto, Kanada
= 7
1,94 [5]
Svetsko prvenstvo Štutgart, Nemačka
1,97 [6]
1994 Igre dobre volje Sankt Peterburg, Rusija
1,95 [5]
1995 Panameričke igre Mar del Plata, Argentina
1,91 [4]

Lični rekordi[uredi | uredi izvor]

na otvorenom — 2,04 m, Barselona, 7. septembar 1989.
u dvorani — 1,94 m Toronto, 13. mart 1993

Rekord na otvorenom bio je istovremeno nacionalni i kontinentalni rekord. Kontnentalni je opstao 21 godinu. Popravila ga je za 1 cm. 26. juna 2010. Šonte Hauard iz SAD. Nacionalni je još uvek aktuelan.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]