Sindikat
Sindikat je pravno lice[1] kojim se, za razliku od korporacije, upravlja u skladu sa demokratskim principima (prema pravilu - jedan član, jedan glas). To je organizacija zaposlenih radnika osnovana sa ciljem da pregovara sa poslodavcem i izbori bolji status i zaštitu prava zaposlenih, odnosno da unapredi životni standard radnika.
U poslednjih 300 godina, sindikati su se razvili u više formi - pod uticajem različitih ekonomskih i političkih dešavanja iz okruženja u kojem deluju. Iako načini rada i delovanja sindikata nisu isti, oni uglavnom uključuju:
- Obezbeđivanje raznih pogodnosti za članove: U razvijenim zemljama sindikati obezbeđuju pogodnosti za članove kroz obezbeđivanje pravne pomoći, pružanje saveta u vezi sa edukacijom, zaštitom na radu, zastupanje u sporovima protiv poslodavca itd.
- Kolektivno pregovaranje: Vrlo važan segment delovanja sindikata, kada sindikati pregovaraju sa poslodavcem u cilju definisanja odnosa između radnika i poslodavca.
- Industrijske akcije: Sindikati mogu organizovati štrajk ili protest u cilju ispunjenja svojih zahteva.
- Političku aktivnost: Sindikati mogu promovisati zakonska rešenja koja odgovaraju članovima sindikata kroz lobiranje, podršku određenim političkim partijama i kandidatima, anketiranje građana itd.
Istorija[uredi | uredi izvor]
U vreme industrijske revolucije, krajem devetnaestog i početkom dvadesetog veka, javila se potreba za organizovanjem radnika u cilju poboljšanja uslova rada i povećanja zarada. Prvi skupovi radnika, organizovani uglavnom u Ujedinjenom Kraljevstvu i zemljama zapadne Evrope, bili su organizovani spontano i oni su bili osnova za stvaranje sindikata.