Skandinejvijan erlajns sistem

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skandinejvijan erlajns sistem
IATA ICAO Oznaka
SK SAS SCANDINAVIAN
Osnovana1946
FlotaTotal: 169
SAS Međunarodni: 11
SAS Švedska: 42
SAS Danska: 56
SAS Norveška: 58
+2 porudžbina
Destinacije102
SedišteStokholm,  Švedska
* SAS Grupa, SAS AB
*Skandinejvijan erlajns Švedska
Kopenhagen,  Danska
*Skandinejvijan erlajns Danska
*Skandinejvijan erlajns interkontinental
Baerum,  Norveška
*Skandinejvijan erlajns Norveška
Veb-sajtwww.flysas.com/
Sedište i upravna zgrada SASa

Skandinejvijan erlajns sistem (engl. Scandinavian Airlines System; IATA: SK, ICAO: SAS) je multinacijalna avio-kompanija za Dansku, Norvešku i Švedsku i najveća avio-kompanija u Skandinaviji sa sedištem u Oslu. Skandinejvijan erlajns je bila jedan od 5 avio-kompanija koje su formirale Star alajans. Ova kompanija je formirala Spaner i bivšu čarter avio-kompaniju Skaner. SAS je baziran na 3 aerodroma: Kastrup, Arlanda i Gardermonen. Godine 2006, Skandinejvijan erlajns je prevezao 25 miliona putnika, dok je SAS Grupa prevezla 38,6 miliona putnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Avio-kompanija je osnovana 1. avgusta 1946. godine kada su se udružile nacionalne avio-kompanije Danske, Norveške i Švedske. Operacije su počele 17. septembra 1946. Kompanije su ujedinile evropske letove 1948. godine i na kraju su se ujedinile kako bi formirale SAS konzorcijum 1951. godine. Kada je avio-kompanija osnovana, bila je podeljena između SAS Danske (28,6%), SAS Norveške (42,8%) i SAS Švedske (42,8%), i 50% su držali privatni investori, a 50% vlade ovih država.

Godine 1954, SAS je bila prva avio-kompanija na svetu koja je imala transpolarne letove. Jedan od tih letova je bio na relaciji od Kopenhagena do Los Anđelesa. Zahvaljujući dobrim cenama tranzita za ostale evropske destinacije, ove transpolarne linije bile su jako popularne za američke turiste 1950-ih godina. SAS je takođe koristio transpolarne linije i za Daleki istok.

Godine 1957, SAS je bila prva avio-kompanija sa letovima iznad Severnog Pola na destinaciji Kopenhagen-Enkoridž-Tokio. 1959. godine, SAS je kupio svoj prvi džet avion, Karavel, a 1971. je dobio prvi Boing 747.

SAS je postupno dobio kontrolu za domaće destinacije u sve tri zemlje od kupovine svih ili polovine lokalnih avio-kompanija. U maju 1997. godine, SAS je formirao svetsku Star alajans mrežu sa Er Kanadom, Junajted erlajnsom, Lufthanzom i Taj ervejz internašonalom. U kompaniji se u junu 2001. promenila podela deonica; vlade država su držale 50% (Danska 14,3%, Norveška 14,3% i Švedska 21,4%), a ostalih 50% je pripalo javnosti.

Skandinejvijan erlajns sistem (SAS) je 2004. podeljen u 4 avio-kompanije: SAS Skandinejvijan erlajns Švedska AB, Skandinejvijan erlajns Danska AS, Skandinejvijan erlajns Brathens AS i Skandinejvijan erlajns Međunarodni AS. Godine 2007, SAS Brathens je promenio ime u SAS Skandinejvijan erlajns Norveška AS.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]