Skoplje
Iz projekta Википедија
|
|
|||
|
|||
| Opština: | Grad Skoplje | ||
| Teritorijalna podela: | Deset opština | ||
| Površina: | 1818 km² | ||
| Nadmorska visina: | 240 m | ||
| Broj stanovnika: | 506.926 popis 2002 | ||
| Poštanski broj: | 1000 | ||
| Pozivni broj: | 02 | ||
| Registracija: | SK / SK | ||
| Geografska širina: | 42° 03' N | ||
| Geografska dužina: | 21° 26' E | ||
| Gradonačalnik: | Trifun Kostovski | ||
Skoplje (makedonski: Skopje) je glavni grad Makedonije. Ima 506.926 stanovnika (2002.) i leži na reci Vardar. Skoplje je politički, ekonomski i kulturni centar Makedonije i glavni centar metaloprerađivačke, hemijske, drvne, tekstilne, kožne i štamparske industrije. Industrijski razvoj je praćen intenzivnim razvojem unutrašnje i spoljne trgovine i bankarstva, kao i aktivnosti na poljima kulture i sporta.
Sadržaj |
[uredi] Geografija
Skoplje se nalazi na 21° 26' istočne i 42° severne geografske širine. Nadmorska visina u centru grada iznosi 240 m. Prostire se na 1818 km² a samo gradsko područje zahvata 225km². Klimu Skoplja karakteriše srednja godišnja temperatura oko 12.4 C°. Leta su duga, suva i vrela a zime hladne sa mnogo maglovitih dana.
[uredi] Istorija
Skoplje nije bilo poznato u doba antičke Grčke, i izgleda da su ga osnovali Dardanci u 3. veku pne. U vreme Rimskog Carstva na ovoj lokaciji je bio grad pod imenom Skupi, ali je uništen u zemljotresu 518. U srednjem veku su se na vlasti u Skoplju često smenjivali Vizantija i Bugarska, sve dok ga nisu osvojili Srbi u kasnom XIII veku. Turci su ga osvojili 1392. i na turskom mu je ime bilo Üsküb ili Uskup za vreme petstogodišnje otomanske vladavine.
Skoplje je u tursko doba bilo glavni grad Kosovskog vilajeta (okruga). Turski pisac Dildžer Zede je posedio grad u 17. veku, i napisao: „Dugo sam putovao preko te zemlje Rumelije, i video sam dosta lepih gradova i bio sam zapanjen Alahovim blagoslovima, ali nijedan me nije impresionirao i obradovao toliko kao nebeski grad Skoplje kroz koji protiče reka Vardar“. 1689, grad je zapalio austrijski general Pikolomini.
1905. Skoplje je imalo oko 32.000 stanovnika, mešavinu Srba, Bugara, Turaka, Albanaca i Cigana. Ovde je bilo sedište arhiepiskopa Grčke Pravoslavne Crkve, arhiepiskopa katoličkih Albanaca, i bugarskog episkopa. 1910. Agnes Gonxha Bojaxhiu, poznatija kao Majka Tereza, je rođena u Skoplju u katoličkoj albanskoj porodici.
Srbi su tokom Prvog balkanskog rata, 1912. oslobodili Skoplje iz turskog ropstva. Grad je postao deo Srbije, koja se utopila u Kraljevinu SHS 1918. Kraljevine Jugoslavije 1929. Bilo je pod bugarskom okupacijom tokom oba svetska rata, a 1945. je postalo glavni grad Makedonije, republike članice Jugoslovenske federacije. 1963. Skoplje je pogodio snažan zemljotres, i brojni kulturni spomenici su ozbiljno oštećeni.
Za vreme Jugoslavije, Skoplje je brzo raslo, i postalo je glavni industrijski centar južnobalkanskog regiona. 1991. se raspala Jugoslovenska federacija, i Skoplje je postalo glavni grad nezavisne Republike Makedonije. Grčka se protivila korišćenju imena Makedonija(vidi:Makedonsko pitanje) od strane novoformirane države i nametnula je ekonomsku blokadu, koja je žestoko naškodila ekonomiji Skoplja, jer je zatvorila pristup moru preko Soluna. Blokada je skinuta 1995. nakon dogovora između Grčke i Makedonije. Mnogi Grci i dalje ovu državu nazivaju "Republikom Skoplje" a njene stanovnike "Skopljacima" (Skopiani na grčki).
[uredi] Turističke lokacije
- Kameni most na reci Vardar koji je simbol grada izgrađen u 15. veku. Predstavlja vezu starog i novog dela Skoplja.
- Tvrđava Kale
- Stara turska čaršija
- Mustafa pašina džamija - jedan od najlepših islamskih spomenika u Skoplju, izgrađena je 1492. godine.
[uredi] Značajne ličnosti rođene u Skolju
- Majka Tereza (Agneza Bojadžiu) - poznata humanistkinja, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1979.
- Milčo Mančevski - poznati režiser
[uredi] Skopski zemljotresi
- Prvi put grad pogađa zemljotres 28. aprila 518. godine.
- 1555. godine grad ponovo pogađa razorni zemljotres ali on ubrzo biva obnovljen i postaje glavno vojno uporište turske vojske. U 16. veku i 17. veku Skoplje postaje najveći i najbogatiji grad u evropskom delu Osmanlijskog carstva.
- 26. juna 1963. grad pogađa zemljotres od 9 stepeni merkalijeve skale. U tom zemljotresu život je izgubilo 1 070 ljudi a povređenih je bilo negde oko 4 000. Oko 90 posto građevina bilo je porušeno a 20 000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom.
[uredi] Spoljašnje veze
Berovo • Bitolj • Bogdanci • Valandovo • Veles • Vinica • Gostivar • Debar • Delčevo • Demir Kapija • Demir Hisar • Đevđelija • Zletovo • Kavadarci • Kičevo • Kočani • Kratovo • Kriva Palanka • Kruševo • Kumanovo • Makedonski Brod • Makedonska Kamenica • Negotino • Ohrid • Pehčevo • Prilep • Probištip • Radoviš • Resan • Skoplje • Struga • Strumica • Sveti Nikole • Tetovo • Štip
Amsterdam • Andora la Velja • Ankara* • Astana* • Atina • Baku* • Beograd • Berlin • Bern • Beč • Bratislava • Brisel • Budimpešta • Bukurešt • Vaduc • Valeta • Varšava • Vatikan • Viljnus • Dablin • Zagreb • Jerevan* • Kijev • Kišinjev • Kopenhagen • Lisabon • London • Luksemburg • Ljubljana • Madrid • Minsk • Monako • Moskva • Nikozija* • Oslo • Pariz • Podgorica • Prag • Rejkjavik • Riga • Rim • San Marino • Sarajevo • Sofija • Skoplje • Stokholm • Talin • Tbilisi* • Tirana • Helsinki
Napomena * - Nalaze se u Aziji, ali se nalaze u državi koja ima društveno-političku povezanost sa Evropom.
Koordinate: 42° 00′ SG Š, 21° 26′ ö. IGD


