Somaliland

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Сомалиленд)
Republika Somaliland
Jamhuuriyadda Soomaaliland
جمهورية صومليلاندا
Jumhūrīyat Sūmāli-lānda
Grb Somalilenda
Grb
Krilatica: "Nema Boga osima Alaha; Muhamed je njegov prorok“
Takođe: „Pravda, mir, sloboda, demokratija i uspeh za sve"
Položaj Somalilenda
Glavni gradHargeisa
Službeni jeziksomalski i arapski
Vladavina
Istorija
Geografija
Površina
 — ukupno137.600 km2
Stanovništvo
 — 2008.3.500.000
 — gustina25,44 st./km2
Ekonomija
ValutaSomalilandski šiling(-(SLSH)-)
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC +3

Somaliland (somal. Somaliland; arap. صوماليلاند‎ ili أرض الصومال), ili zvanično Republika Somalilend (somal. Jamhuuriyadda Somaliland; arap. جمهورية صوماليلاند), defakto je nezavisna država na Rogu Afrike koja se nalazi unutar međunarodno priznate teritorije Somalije.

Nezavisnost je proglašena 18. maja 1991. godine, ali državu do danas niko nije priznao. Jedine zvanične veze postoje sa susednom Etiopijom.

Somaliland je bio nezavisan pet dana tokom 1960. nakon završetka britanske dominacije nad ovom teritorijom.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Somaliland se nalazi na istoku Afričkog roga između 08°00' - 11°30' paralele severno od ekvatora i između 42°30' - 49°00' meridijana istočno od Griniča. Somaliland ima 740 км obale, većinom uz Crveno more. Teritorija se graniči sa Etiopijom na jugu i zapadu, Džibutijem na severozapadu, Adenskim zalivom na severu i autonomnim somalskom regijom Puntland na istoku.

U Somalilendu se meša vlažna i suva klima. Severni deo zemlje je brdovit i u mnogim područjima visina doseže između 900 i 2.100 metara. Regije Avdal, Saksil i Vukoji Galbid su brdovite i plodne, dok je u Togdhiru polupustinjsko područje s manje zelenila. U regiju Avdal spadaju mnogi otoci i koralni grebeni.

Deset kilometara severno od Erigava su ostaci šume smreka, uzduž ruba strmine iznad Adenskog zaliva. Strmina se nalazi na oko 2.000 metara nadmorske visine, na mestu gde se put iz Erigava spušta na obalu. Dva kilometra zapadnije nalazi se najviša tačka u Somalilandu i Somaliji, 2.416 metara visok Šimbiris, tzv. „prebivalište ptica”.

Zbog zelenila u nekim delovima Somalilenda, divlje životinje (npr. zebre) dolaze u ta područja radi ispaše ili parenja. U Somalilandu se između ostalih divljih životinja mogu naći i kadui, divlje svinje, somalski divlji magarac, bradavičasta svinja, antilope, somalska ovca, divlje koze i kamile. Takođe se u ovom području mogu naći i mnoge vrste ptica i riba.

Politička podela[uredi | uredi izvor]

Karta somalilendskih regija
Veći gradovi Somalilenda

Republika Somalilend se sastoji od šest upravnih regija, a na čelu svake nalazi se guverner. Područje države obuvata celu teritoriju bivšeg protektorata zvanog Britanski Somalilend, koji je pet dana bio nezavisna država 1960. godine.

Planine oko Boorame

Šest somalilendskih regija su:

  1. Avdal
  2. Saksil
  3. Sanag
  4. Sul
  5. Togdir
  6. Vukoji Galbid

Veći gradovi u Somalilendu su:

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema procenama u Somalilendu živi oko 3,5 miliona stanovnika.

Jezici[uredi | uredi izvor]

Većina stanovništva u Somalilendu govori somalski i arapski, koji su službeni jezici. Član 6 ustava iz 2001. godine naglašava da je službeni jezik Somalilenda somalski, dok je učenje arapskog obavezno u školama i džamijama. Engleski se takođe uči u školama.

Religija[uredi | uredi izvor]

Prodavnica zlata u Hergaisi

Gotovo svi stanovnici u Somalilendu su sunitski muslimani, a islam je i državna religija. Iako postoje tragovi predislamske religije u Somalilendu, islam predstavlja važan deo somalskog nacionalnog identiteta. U zemlji su pre delovali i katolički misionari. U kolonijalno vreme u Britanskoj Somaliji delovao je Apostolski vikarijat Arabije, kojim su upravljali kapucini.

Klanska struktura[uredi | uredi izvor]

Somalilendsko društvo koje broji oko 3,5 miliona pripadnika organizovano je u plemena, čija veličina se obično kreće u intervalu od 5.000 do 50.000 pripadnika. Najveće pleme u Somalilendu je Isak, a drugo po veličini je Dir koji uključuje bratstva Isa i Gadabursi. Druga veća plemena su Varsangeli i Dulbahante (podskupina plemena Darod). Varsangeli i Dulbahante žive većinom u regijama Sul, Sanag, i Togdir, dok pripadnici plemena Isak žive većinom u regijama Vukoji Galbid, Togdir, okrug Gebilej i u nekim delovima regija Sul i Sanag. Pleme Gadabursi većinom živi na zapadu zemlje, u regiji Avdal.

Plemena su podeljena u grupe prema poreklu, koje obično sadrže između 2 500 i 10.000 članova. Plemenska diskriminacija strogo je zabranjena, a vlada smatra svako pleme jednakim.

Politika[uredi | uredi izvor]

U Somalilendu je stvoren mešani sistem od tradicionalnih i zapadnjačkih institucija. U međuplemenskim sastancima, završno sa sastankom u Burami 1993. godine, stvoren je bil (pleme ili zajednica) sistem vlasti, koji se sastoji od izvršne vlasti (predsednik, potpredsednik i savet ministara), dvodomske zakonodavne vlasti, te nezavisne sudske vlasti. Tradicionalno somalsko veće starešina (gurti) čini gornji dom parlamenta, te je odgovorno za izbor predsednika kao i za rešavanje internih sukoba. Vlast su praktično činili pripadnici najvažnijih plemena u gornjem i u donjem domu, kojima su poslanička mesta dodeljena prema unapred utvrđenoj formuli. Godine 2002. uveden je višestranački sistem na lokalnim izborima, što određuje i koje će se stranke kandidovati na na parlamentarnim izborima.

Godine 2005. Somalilend se pridružio UNPO-u, međunarodnoj organizaciji koja promoviše pravo na samoopredeljenje. Stav OUN-a je da Somalilend treba još dosta da uradi kako bi stekao međunarodno priznanje.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]