Спанаћ

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Spinach
Spanać u cvetu
Naučna klasifikacija
Carstvo:
(nerangirano):
(nerangirano):
(nerangirano):
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
S. oleracea
Binomno ime
Spinacia oleracea

Spanać (lat. Spinacia oleracea, fam. lat. Chenopodiaceae) ili špinat je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta povrtarska biljka. Spada u lisnato i cvetasto povrće. Ima tanak i razgranat koren. Stablo je uspravno, sa uzdužnim brazdama, više ili manje granato. Tamnozeleni listovi su više ili manje jajasti, trouglasti ili strelasti, celi i naizmenično postavljeni. Cvetovi su jednopolni i skupljeni u cvasti. Muški cvetovi grade terminalne klasove, a ženski su raspoređeni sa strane i nalaze se u pazuhu listova. Plod je jednosemena orašica. Spanać se gaji tokom cele godine i veoma je cenjen jer sadrži belančevine, gvožđe, fosfor, kalcijum i vitamine.

Spanać je na evropsku trpezu dospeo tek u 11. veku, kada su ga Mavari doneli u Španiju. Veruje se da ova biljka potiče iz Persije, a da je u Kinu dospela u 7. veku nakon što je tamo, kao dar, poslao kralj Nepala. Spanać dobro uspeva u umerenoj klimi, a iako dostupan tokom cele godine, najbolji ukus i kvalitet ima onaj koji dospeva u martu i maju, odnosno u septembru i oktobru. Koristi se kao prilog jelima i za pravljenje pita i salata. Naučnici sa švedskog instituta „Karolinska” nedavno su ustanovili da svakodnevno uzimanje ovog povrća znatno snaži mišiće. Tako su dali za pravo crtanom junaku Popaju koji tvrdi da mu snaga potiče baš od ove namirnice.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Entity Display : Spinacia oleracea”. 
  2. ^ Spanać, rubrika „Zelena strana”. NAJ mesečnik za učenike i učenice starijih razreda osnovne škole (86 izd.). „Nova škola” d.o.o. Beograd, CIP – Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije. str. 15. ISSN 1451-3013. Arhivirano iz originala 22. 01. 2018. g. Pristupljeno 21. 1. 2018. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]