Spisak gradova u Letoniji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Riga
Daugavpils
Liepaja
Jelgava
Jurmala
Ventspils
Valmijera

U Letoniji zvanično postoji 76 gradova (let.: Pilsētas). Po državnom zakonu zvanje grada može dobiti svako naselje sa više od 2.000 stanovnika, koje kulturno i industrijsko središte sa razvijenim društevnim i javnim ustanovama. U posebnim prilikama i manja naselja mogu dobiti zvanje grada.

U Letoniji postoje dva nivoa gradova:

  • Veliki ili glavni ili „republički“ gradovi (let.: Republikas Pilsētas) - Gradovi sa razvijenim društvenim i kulturno-obrazovnim ustanovama i najmanje 50.000 stanovnika. U posebnim prilikama i manji gradovi mogu dobiti zvanje „republičkog grada“. Danas ima 9 gradova sa ovim zvanjem.
  • Manji ili „rejonski“ gradovi (let.: Rajonu Pilsētas) - Gradovi sa manje 50.000 stanovnika. Većina njih (67) ima ispod 10.000 stanovnika.
Gradovi u Letoniji i njenim istorijskim pokrajinama

Glavni gradovi[uredi | uredi izvor]

Grad Prava Grada Stanovništvo (2004. g.) Stanovništvo (2011. g.)
Valmijera O ovoj zvučnoj datoteci izgovor  
1323. g. 27.423 stanovnika. 25.130 stanovnika.
Ventspils O ovoj zvučnoj datoteci izgovor  
1378. g. 44.130 stanovnika. 38.750 stanovnika.
Daugavpils O ovoj zvučnoj datoteci izgovor  
1582. g. 111.231 stanovnika. 93.312 stanovnika.
Jekabpils O ovoj zvučnoj datoteci izgovor  
1670. g. 26.645 stanovnika. 24.635 stanovnika.
Jelgava O ovoj zvučnoj datoteci izgovor  
1573. g. 66.088 stanovnika. 59.511 stanovnika.
Jurmala O ovoj zvučnoj datoteci izgovor  
1959. g. 55.452 stanovnika. 50.840 stanovnika.
Lijepaja O ovoj zvučnoj datoteci izgovor  
1625. g. 86.476 stanovnika. 76.731 stanovnika.
Rezekne O ovoj zvučnoj datoteci izgovor  
1773. g. 37.223 stanovnika. 32.328 stanovnika.
Riga O ovoj zvučnoj datoteci pronunciation  
1225. g. 735.241 stanovnika. 658.640 stanovnika.

Ostali gradovi[uredi | uredi izvor]

  • Podebljanim slovima naznačeni gradovi sa više od 10.000 stanovnika

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]